BiH: Četiri godine napretka ili agonije?
20. novembar 2018Na općim izborima u oktobru 2018. godine birači su odlučili da će članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u naredne četiri godine biti Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović. Oni u utorak (20.11.) u Sarajevu, na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva, polažu zakletvu i preuzimaju dužnosti koje nisu „samo protokolarne" kako se često govori. Stručnjak za ustavno pravo iz Istočnog Sarajeva dr. Goran Marković podsjeća da je Predsjedništvo, između ostalog, nadležno za vođenje vanjske politike BiH, imenovanje ambasadora, predstavljanje države u međunarodnim organizacijama, predlaganje budžeta te imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.
„Posebno su značajne nadležnosti Predsjedništva u oblasti spoljne politike. Predsjedništvo odlučuje o nekim važnim i osjetljivim pitanjima, o kojima sigurno neće postojati konsenzus, kao što ga nije bilo ni prethodnih godina, što je logično imajući u vidu složenost države i različite politike koje pojedine političke stranke zastupaju“, kaže Marković. Profesor Marković napominje da imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara i predlaganje budžeta može uticati i na vođenje unutrašnje politike, mada je unutrašnja politika a indirektno i imenovanje premijera najvećim dijelom u nadležnosti entiteta. „Imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara posljedica je političkih pregovora koji su, na primjer, 2010. i 2011. godine trajali dosta dugo. Da li će to biti slučaj ovog puta, nemoguće je predvidjeti u ovom trenutku“, ističe Marković.
Odluke Predsjedništva ne tiču se samo jednog naroda
Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar skeptičan je u vezi s radom Predsjedništva BiH u novom sazivu budući da član tog državnog organa Milorad Dodik „ne priznaje BiH i konstantno je destruira i opstruira". „Možda on promijeni retoriku ili bude primoran da to uradi. Dodik mora znati da od danas više nije predsjednik entiteta, gdje je imao gotovo apsolutnu moć, nego države i da se odluke u Predsjedništvu moraju usaglašavati uz uvažavanje ostale dvojice članova. Na kraju, odluke koje donosi Predsjedništvo utiču na sve – Hrvate, Srbe, Bošnjake i ostale građane BiH, a ne samo na jedan narod“, kaže Kozar.
Članovi Predsjedništva su po službenoj dužnosti i civilni komandanti Oružanih snaga (OS) BiH. Kozar kaže da će biti zanimljivo vidjeti kako će se Dodik odnositi prema OS budući da je i na Konstitutivnoj sjednici entitetske skupštine u ponedjeljak (19.11.) ponovio da će se kao član Predsjedništva zalagati za demilitarizaciju BiH. „Druga dvojica članova Predsjedništva BiH su eksplicitno ne samo za ostanak, nego i za razvoj vojske i petpostavljam da će se zalagati za veća ulaganja u njene materijalno-tehničke resurse . OS BiH, kako zbog svoje osnovne funkcije tako i zbog sudjelovanja u mirovnim misijama u okviru NATO-ovog Partnerstva za mir, moraju biti bolje naoružane i opremljene", napominje Kozar.
Naoružati Srbiju i razoružati BiH
On podsjeća da su OS BiH 2006. godine formirane i na temelju odluke Narodne Skupštine RS-a te uz saglasnost poslanika iz tog entiteta u Parlamentarnoj skupštini BiH. „Uzgred, onoliko pažnje koje svojim prisustvom na vježbama i na drugi način posvećuje Vojsci Srbije, Dodik bi, na temelju članstva u Predsjedništvu BiH, morao poklanjati i vojsci u BiH“, kaže Đuro Kozar. Mostarki profesor Slavo Kukić u komentaru za Vijesti.ba kaže da bi Predsjedništvo moglo biti od koristi ako „pragmatični“ Milorad Dodik „promijeni retoriku", dok politički analitičar Adnan Huskić smatra da će angažman Željka Komšića i Milorada Dodika biti teško akomodirati u stabilnu i predvidivu relaciju.
„Zato se u ovom trenutku može govoriti o jednom vrlo širokom rasponu potencijalnih scenarija, od onog da će rad novih članova Predsjedništva biti konstruktivan bez pretjeranih incidentnih situacija, do jedne potpune blokade ovog organa“, kaže Huskić. On napominje da puno toga zavisi i od odnosa u regiji. „Posebno ako se ima u vidu i aktuelni odnos Hrvatske prema BiH, dakle njena suluda politika prema BiH u kontekstu Ustava i Izbornog zakona, a bit će važno i kako se Srbija, opterećena neriješenim odnosom sa Kosovom, postavlja prema BiH“, naglašava Huskić. Iako će Željko Komšić i Šefik Džaferović na tome insistirati, posebno je neizvjesno da li će Predsjedništvo BiH slijediti ranije preuzete obaveze i poštovati odluke koje su već donesene u oblasti integracije države u euroatlantske sigurnosne sisteme, jer se, kako napominju analitičari, u ovoj zemlji ne poštuju ni odluke ustavnih sudova. Ovo je sedmi saziv Predsjedništva BiH od Daytonskog sporazuma.