Komšić: Predsjednik bez "hrvatske licence"?
27. oktobar 2018
Za novoizabranog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića nema gostoprimstva u općinama s hrvatskom većinom, a da je nepoželjan zajednički mu poručuju iz čak pet županija: HNŽ, ŽZH, HBŽ, SBŽ i HBŽ.
Načelnici i dužnosnici u općinskim vijećima općina Grude, Čapljina, Posušje, Čitluk, Ljubuški, Široki Brijeg, Livno ali i u općina u Srednjoj Bosni gdje su Hrvati većina, redom izjavljuju da je Komšić nepoželjan u "njihovim" općinama te da, ukoliko se odluči posjetiti ih, neće imati tretman kakav zaslužuje kao član Predsjedništva BiH. Ipak, niti jedna ovakva odluka nije i službeni stav općine, općinskog vijeća ili županije.
Komšić je i glavna tema svih 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, koji su uputili zajedničko pismo predsjednicima EP-a, Europskog vijeća i Europske komisije izražavajući duboku zabrinutost činjenicom da su, kako ističu, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i to već treći put, izabrali Bošnjaci, dok je golema većina Hrvata glasovala za drugog kandidata - što nipošto ne doprinosi održivosti i funkcionalnosti BiH kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda, kako predviđa Daytonski sporazum.
'Persona non grata'
"To je politički stav stranke kojoj ja pripadam", kazao je za medije Fabo Stanić, predsjedavajući Općinskog vijeća Novi Travnik, odgovarajući na pitanje je li negostoprimstvo Komšiću njegov osobni ili stranački stav. "Komšić je persona non grata u Širokom Brijegu", potvrđuje i načelnik ove općine Miro Kraljević. Razlozi su isti.
Branko Bago, načelnik je hercegovačke Općine Posušje jedan je od onih koji su Komšiću kazali - ne. I za to ima svoje razloge.
"Komšić je osoba koja iz dana u dan radi na dekostitutivnosti Hrvata u BiH, koketira sa svojom nacionalnosti ovisno o trenutnim potrebama i koja je po treći put bošnjačkim glasovima uzurpirala mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH i ne može predstavljati hrvatski narod u BiH i nikada neće biti dobrodošao u naše Posušje koje je jasno reklo tko je hrvatski član Predsjedništva. Skoro 90% birača dalo je potporu dr. Draganu Čoviću i političkim strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora", reagirao je Bago.
"Ništa osobno"
U ovoj općini, kao i u većini općina sa hrvatskih stanovništvom bilježi se ispodpolovičan odziv na izbore. Prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva, od registriranih 13.723 birača na izbore je izašlo tek 5.950, ali 4.902 dali su glas za lidera HDZ-a Dragana Čovića. Međutim, o pitanju zašto manje od polovice Hrvata izlazi na birališta - nije pitanje.
"Protiv Željka Komšića osobno nemam ništa, ali njegov princip izbora je neprimjeren. Nekada legalno ne znači pravedno. Ponižavanje jednog naroda i stvarati mu frustracije nije način za traženje suživota i trajnog pomirenja, pa samim tim i napretka ove naše zemlje. Zar to ne bi trebao biti zajednički dogovor, uvažavnje, poštovanje i kompromisi", zaključuje ovaj načelnik za Deutsche Welle.
Sud odlučio - Hrvat je
Nakon što je nedavno oštro reagirao na ovakve i slične istupe, kao i na kardinala Vinka Puljića koji je u svojoj propovijedi "slikovito" kazao da je i "Hitler došao na vlast po zakonu", još više animirajući rekciju suprotne strane, Željko Komšić potpuno je iščezao iz javnog prostora. Ne želi komentirati reakcije oko svog izbora.
"Naravno da ga to sve osobno pogađa. Kao Hrvata iz Sarajeva pogađa i mene - ja sam jedini Hrvat u BiH koji je na sudu dva puta, u Zagrebu i Sarajevu, dokazao da je Hrvat. Jedino što mogu kazati da su takve poruke licemjerne i sramotne jer je predlagano da se članovi Predsjedništva biraju u parlamentu. Čović se držao svojih zacementiranih stavova. Sačekat ćemo dokle će sve ići i sigurno poduzeti pravne korake", za DW komentirao je Zlatko Miletić, glavni tajnik Demokratske fronte, stranke čiji je predsjednik izabran u novo Predsjedništvo BiH.
On sve dovodi u širi, povijesni kontekst, navodeći kako su Hrvati u Bosni opstali kroz stoljeća, no da su danas u podređenom položaju. "I to od Hrvata iz Hercegovine koji su zaboravili da je Bosna kolijevka hrvatstva. Danas smo Hrvati drugog reda, a u Predsjedništvu može biti samo tko je s licencom HDZ-a. To je dikriminacija i ne želimo to prihvatiti", zakljuje Miletić.
Novi "izum" iz BiH
Dok i dalje traje svojevrsno natjecanje u "zatvaranju vrata" Komšiću, Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru jasno kaže da je proglašavanje neke osobe nepoželjnom unutar države nepoznato u praksi.
"To je izum karakterističan za BiH i, po meni stvar političke nekulture, primitivizma i manipuliranje službenim položajem", komentira profesor Pobrić za DW. On, nadalje, pojašnjava da je pojam 'persona-non grata' - nepoželjna osoba, karakterističan za međunarodno pravo, dok je proglašavanje neke osobe nepoželjnom unutar države nepoznato u praksi.
"Takve izjave nemaju nikakvu pravnu vrijednost niti posljedice. Ne možete kazati da je netko, pogotovo ako se radi o članu kolektivnog šefa države, nepoželjan na području jedne općine. To bi značilo ograničavanje slobode kretanja. Možete kazati da nije legitiman, kako to sada govore, ali ne možete ga proglasiti nepoželjnom osobom. Osobe koje su proglasile Komšića nepoželjnom osobom nemaju za to ovlasti, a povodom izjava koje su dali u javnom prostoru, medijima, trebalo bi preispitati i njihovu odgovornost - je li ta odgovornost samo politička ili zalazi u neke druge odgovornosti, poput kaznene. Pravno uređena država to treba preispitati, ali na žalost takva država nije naša država", ozbiljna je konstatacija profesora Pobrića.
Željko Komšić već je u izbornoj noći posebno poručio Hrvatima zapadne Hercegovine kako je svjestan da nije izabran njihovim glasovima, ali da mu Ustav i zakon to omogućuje te da je on, bez obzira na sve, i njihov predsjednik. Izgleda da većina njih ne dijeli njegovo mišljenje.