Noćne more protjerivanja

Najradije bih, priča Kaled, izbrisao četiri mjeseca svog života. Noćne more, strah, neprospavane noći, jednostavno sve, kaže. U to vrijeme je, krajem 2016, ovaj Sirijac bio na izmaku snaga. Jedva da je uspijevao da se koncentirše na svoj posao iniženjera. "Skoro da sam poludio", prisjeća se ovaj 27-godišnji mladić iz Sirije Kaled, koji ne želi da otkrije svoj puni identitet.

Kada govori o tome kako je njegova žena, kao i mnogi drugi, ilegalnim putem došla iz Sirije u Evropu, skoro da jedva dolazi do daha. Put koji se prelazi malim čamcima preko ogromnih morskih prostranstava, na kojem se susreće sa beskrupuloznim krijmčarima i sve više zatvorenih granica i žičanih ograda. Mnogi ovaj put ne prežive.

I Kaled i njegova supruga su znali za opasnost, ali nisu imali drugog izbora. "Nije bilo drugog rješenja." Kada je dobio odgovor nadležnih njemačkih službi, odmah mu je bilo jasno da je dobio samo subsidijarnu zaštitu. On je, kaže, u Siriji protestovao protiv Asadovog režima i izbjegao iz zemlje nakon što je više puta hapšen.

Pro Asyl paket Azil II smatra "problematičnim"

A ograničenu subsidijarnu zaštitu dobijaju osobe kojima, prema procijeni za to nadležnih službi, ne prijeti lično opasnost ali zbog situacije u zemlji porijekla ipak ne smiju u istu biti vraćeni. Onaj ko dobije ovakav status nije mu dopušteno da u naredne dvije godine svoju porodicu dovede u Njemačku. No, često potraje i znatno duže dok bližnji zaista dođu. 

Ovo je samo jedno od pravila kojim je Vlada Njemačke prije godinu dana željela da pooštri prava na dobijanje azila i ubrza procedure. Ovaj zakon je stupio na snagu 17. marta 2016. Zakon, koji Bernd Mesovic iz NVO Pro Asyl, vidi kao "problematičan". Vlada je sa ovim paketom mjera reagovala na vanrednu situaciju, kada je 2015. u zemlju stiglo 890.000 ljudi, koji su se nadali da će ostvariti pravo na azil. To se desilo u septembru kada je njemačka kancelarka Angela Merkel dozvolila hiljadama ljudi sa tzv. Balkanske rute da nastave putovanje ka Njemačkoj. 

No, to haotično ljeto 2015. kada su hiljade ljudi dnevno stizale na njemačke željezničke stanice, dalo je vjetar u leđa njemačkoj populističkoj partiji AfD koja je neprijateljski nastrojena prema strancima, a i njemačka politika prema potražiocima azila postala je restriktivnija. Od tada se sve više potražilaca azila odbija i protjeruje iz zemlje. Kao dodatak na to usvaja se i paket zakona Azil II, a ubrzo nakon toga dolazi i do spornog izbjegličkog dila između Evropske unije i Turske.

Takođe i zahtjevi za azili iz tzv. "sigurnih zemalja" su razmatrani po ubrzanom postupku. A kao "sigurne zemlje" su okarakterisali one u kojima ne postoji politički progon ili povređivanje ljudskih prava. Vladin pokušaj da u te zemlje, pored balkanskih zemalja, među koje spada i BiH, svrsta još Maroko, Alžir i Tunis propao je protekle sedmice zbog protivljenja Bundesrata.

Kritčari paketa Azil II kažu da se nakon usvajanja tog paketa olakšava protjerivanje i bolesnih lica. "Situacija se stalno pogoršava", kaže Bernd Mesovic iz Pro Asyla. Ljekarska uvjerenja često sadrže oznaku da ti bolesnici u svojim matičnim zemljama mogu da budu adekvatno medicinski tretirani, "što sa realnom slikom na terenu nema nikakve veze". On takođe kritikuje kako se posttraumatski poremećaji ne tretiraju više kao teške bolesti. A posebno "gorko" označava da se mnogim ljudima sprečava spajanja porodice.

A Kaled to nažalost zna veoma dobro. Njegovi roditelji još uvijek žive u Siriji. On samo "može da se nada da im je dobro". Više od toga za njih ne može da učini. Ipak, često se trudi da ne misli na njih i na Siriju. "Inače bih poludio", kaže. No, njih dovesti u Njemačku - za sada ne može.