Njemačko gospodarstvo i klimatske promjene

Klimatske promjene postaju sve veći problem i za njemačko gospodarstvo. Poplave, koje su sredinom srpnja snažno pogodile njemačke savezne pokrajine Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Porajnje-Falačku, to su jasno pokazale. "Prirodni fenomeni povezani s klimom, poput suša i poplava, mogli bi biti naše sljedeće krize", upozorava Regina Riphahn, potpredsjednica Nacionalne akademije znanosti: "Nažalost, to se dogodilo prije nego što smo mislili."

Većina tvrtki je prepoznala potrebu za djelovanjem, djelomično i zbog toga što investitori zahtijevaju sve veću transparentnost industrije u pogledu načina na koji se nose s ovim izazovom.

Nekoliko osiguravajućih društava u Europi već je odgovorilo na pritisak investitora, uključujući i njemačke Allianz i Munich Re. U Savezu za osiguranje Net-Zero (NZIA) obvezali ste se na portfelj osiguranja bez emisija CO2 do 2050. godine. Cilj je ubrzati nužnu transformaciju gospodarstva kako bi se postigao cilj ograničenja zagrijavanja atmosfere na maksimalno 1,5 stupnja Celzijusa, rekao je šef Allianza Oliver Bäte kada je inicijativa predstavljena prije nekoliko tjedana.

Glad za jeftinom energijom

Banke i investicijski fondovi također sve više obraćaju pažnju na financiranje industrije koja vodi računa o klimi. No njemačka služba za nadzor financijskog sektora BaFin sumnja u to misle li investicijski fondovi to zaista ozbiljno. Prošli tjedan Služba je objavila nacrt smjernica prema kojem će fondovi morati prilagoditi strožem nadzoru: "Budući da za sada ne postoje propisi ni na europskoj ni na nacionalnoj razini o tome kada se investicijski fond može opisati kao održiv, postoji povećan rizik od tzv. ekološkog pranja ”, konstatira se u priopćenju BaFin-a.

I Gerhard Schick iz građanske inicijative Finanzwende je skeptičan u pogledu samooobvezivanja njemačkog financijskog sektora da će se orijentirati prema ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. To su bile dobre vijesti, ali sumnje su ostale. Dobrim dijelom i zbog toga što te dobrovoljne obveze jedva nadilaze očekivane zakonske propise, kažu u inicijativi: "Dobrovoljne obveze ne zamjenjuju propise."

Kemijska industrija je u međuvremenu shvatila da proizvodnja koja uvažava načela zaštite klime može doprinijeti boljem poslovanju. Za energetski intenzivnu kemijsku industriju je međutim važno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, kaže izvršni direktor njemačkog koncerna za proizvodnju specijalnih kemikalije Covestro, Markus Steilemann. On napominje da njemački proizvođači trebaju jeftinu energiju, kako bi bili međunarodno konkurentni.

Vlastiti izvori energije

S tim se slaže i šef BASF-a Martin Brudermüller. On ovaj najveći svjetski kemijski koncern želi učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine. Do 2030. se planira smanjenje emisije ugljičnog dioksida za četvrtinu u odnosu na 2018. godinu. BASF računa da bi to moglo koštati oko četiri milijarde eura.

Četvrtina te sume je namijenjena za ulaganje u vjetropark na Sjevernom moru pred nizozemskom obalom koji BASF namjerava izgraditi zajedno s energetskom tvrtkom Vattenfall.

Menadžeri velikih industrijskih tvrtki shvatili su da treba brzo djelovati, kažu u navladinoj organizaciji za zaštitu okoliša Greenpeace. No, klimatska neutralnost do 2050. godine nije dovoljna, naglašavaju, to tim više što BASF vrlo polako napušta svoj angažman na polju naftne industrije i u korištenju plina.

Njemačka je podbacila u pogledu zaštite klime, kaže se i u ekološkoj organizaciji WWF. "Jedan od najvažnijih stupova održivog restrukturiranja našeg gospodarstva – povećanje proizvodnje čiste energije iz vjetra i sunca - namjerno je smanjen", kritizira je Christoph Heinrich, jedan od direktora njemačke sekcije WWF-a. "Sadašnja vlada pokazala je stratešku nesposobnost u borbi protiv klimatske krize i gospodarskog pada", kaže. Sljedeća će to morati popraviti.

Letjeti klimatski neutralno

Uz to će se naredna njemačka vlada morati jače regulirati i zrakoplovstvo. I u toj industrijskoj grani, koja je ionako znatno pogođena pandemijom, najavljuju veći angažman oko zaštite klime. Tako Lufthansa želi do 2030. prepoloviti svoju emisiju CO2, a do 2050. letjeti CO2 neutralno. To se želi postići učinkovitijim zrakoplovima, ali i, na primjer, održivim gorivima.

No, znanstvenici koje je Greenpeace konzultirao, smatraju da to nije dovoljno. Čak i ako se potpuno pređe na goriva na bazi električne energije, ostaje potreba smanjenja zračni promet u Europi za oko 30 posto kako bi se uspostavio trajni klimatsko neutralni sustav.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu