1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka štampa: Genocid, koji se poriče do danas

Svetozar Savić (agencije)
23. maj 2024

Generalna skupština UN glasa o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. O tome piše danas i njemačka štampa.

https://p.dw.com/p/4gCO8
Potočari
PotočariFoto: Armin Durgut/AP Photo/picture alliance

"Ubuduće će se svake godine 11. jula obilježavati međunarodni dan sjećanja na zločine”, piše portal ARD-a Tagesšau. Dodaje se da je ovo jedan od ciljeva rezolucije koju su predložile Njemačka i Ruanda i koja poziva države Ujedinjenih nacija (UN) da osude negiranje genocida i veličanje počinilaca.

"Ovim se očigledno previše traži od nekih političara u BiH i Srbiji. Jer se tamo negiranje ili trivijalizacija genocida događa na dnevnoj bazi - i obično ostaje nekažnjeno”, piše njemački portal naglašavajući da je načelnik Srebrenice Mladen Grujičić jedan od tih političara.

"Ali Milorad Dodiktakođe širi lažne tvrdnje: ‘Sve oko Srebrenice je zasnovano na laži. Nikada nisu dokazali činjenicu da je ubijeno 8.300 ljudi – ni sahranama u Potočarima, ni sudskim presudama” – citira Tagesšau predsjednika Republike Srpske.

Dodik i Vučić
Dodik i dalje širi lažne tvrdnje a Vučić je otišao ranije u Njujork da lobira protiv rezolucijeFoto: Darko Vojinovic/AP Photo/picture alliance

"Rođen u Sarajevu, sahranjen u Srebrenici, živi u Njemačkoj

Napominje se i da je samo nekoliko dana prije glasanja u Njujorku, bh. ministar unutrašnjih poslova Nenad Nešić iz stranke DNS na srpskoj televiziji ispričao prilično neukusan vic. „Ako mi dozvolite da ispričam vic, o sahrani oca u Potočarima: Zamolili su malog Muju da iznese lične podatke svog oca. On kaže: 'Rođen u Sarajevu, sahranjen u Srebrenici, živi u Njemačkoj.'"

U tekstu se, međutim, ističe da presude međunarodnih sudova pobijaju takve lažne izjave. Jer, masakr se u dvije presude međunarodnih sudova klasifikuje kao genocid.

Dodaje se da rezolucija UN takođe ne pripisuje Srbijinikakvu krivicu za zločine. Ipak, ova zemlja se žestoko opire rezoluciji. Autorka napominje da je predsjednik Aleksandar Vučić otputovao ranije ove nedjelje u Njujork da ubjeđuje države da ne glasaju za rezoluciju. Takođe citira Vučića koji je kazao: "Na osnovu izjava najviših predstavnika sarajevskog režima shvatili smo da sve ima samo jedan cilj: isplatu ratne odštete i novu reviziju postojeće presude stalnog Međunarodnog suda pravde u Hagu".

Međutim, Tagesšau naglašava da stručnjaci za međunarodno pravo "odbacuju Vučićev iskaz kao neosnovan”.

Sud u Hagu
U tekstu se, međutim, ističe da presude međunarodnih sudova pobijaju takve lažne izjave. Jer, masakr se u dvije presude međunarodnih sudova klasifikuje kao genocid.Foto: Peter Dejong/AP/dpa/picture alliance

Rezolucija izvinjenje UN-a

"Doduše, ova rezolucija je i svojevrsno izvinjenje UN za tadašnje neuspjehe”, piše Tagescajtung i istovremeno se pita da li je ministarka inostranih poslova Njemačke Analena Berbok zaista uspjela da zajedno sa Ruandom kredibilno predstavi njemačku spoljnu politikuu vezi sa Srebrenicom? U svjetlu sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Palestinaca, autor postavlja pitanje: "Hoće li zapadne, ali još važnije, afričke, latinoameričke i azijske zemlje, posebno sada, poslije palestinskog sukoba, stati iza jedne rezolucije koju je inicirala Njemačka?”

Ističe se da Srbija zajedno sa prijateljima iz Rusije, Sjeverne Koreje, Irana, Nikaragve, Mađarske i drugih zemalja, čini sve da spriječi rezoluciju.

​​​​Holandski vojnici u sastavu Plavih šljemova UN-a u Srebrenici
​​​​Holandski vojnici u sastavu Plavih šljemova UN-a u SrebreniciFoto: Getty Images/AFP/T. Kluiters

Beograd je morao da promijeni ploču

U tekstu se podsjeća da su u proljeće tonovi iz Beograda bili reski i agresivni, preživjeli su klevetani i prijetilo im se, pijani muškarci defilovali su pored spomen obilježja u Potočarima. Na fudbalskim stadionima ponovo se prijetilo noževima, konopcima, bodljikavom žicom i "Srebrenicom”.

"Ali od agresivne opcije se moralo odustati jer se u UN stvarala većina za Srebrenicu”, primjećuje Tagescajtung. "Dakle, Beograd je morao da promijeni ploču. Nakon što je agresivna kampanja propala, sada su na djelu mekši tonovi. Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije, od utorka upozorava da rezolucija neće dovesti do pomirenja, već do ponovnog otvaranja ‘razdora na Balkanu‘.”

A prema mišljenju srpskog rukovodstva, stoji dalje u tekstu, "predloženom rezolucijom se prikriva činjenica da su žrtve balkanskih ratova bili ne samo bosanski muslimani, već i druge etničke grupe, posebno Srbi”.

No ovim riječima se suprotstavlja predstavnica srebreničkih žrtava Munira Subašić koja kaže da bi "Srbija konačno trebalo da počne sa iskrenom raspravom o istoriji”.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu