NZZ: Negodovanje u Beogradu zbog Rezolucije o Srebrenici

“Nemamo ništa protiv osude ratnih zločina u Bosni i drugdje. Ali protiv toga smo toga da srpski narod bude opisan kao genocidan", citira Neue Zuercher Zeitung srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivicu Dačića. List piše da „ono što je razljutilo" Dačića jest Rezolucija Ujedinjenih naroda o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine. Rezoluciju su, podsjeća list, predložile Njemačka i Ruanda, a o njoj početkom maja treba glasati Generalna skupšina UN-a.

„Od tada srpski mediji izvještavaju o hektičnim nastojanjima beogradske diplomatije da države članice UN-a u najmanju ruku ubijede da budu suzdržane prilikom glasanja", piše NZZ i navodi kako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kritizirao rekavši da se „priprema rezolucije odvijala tajno u potpunoj tišini".

 „Tačan tekst planirane rezolucije o Srebrenici još nije poznat. Dijelovi koji su poznati govore: 11. jul bi trebao biti u cijelom svijetu proglašen danom sjećanja na masakr. Rezolucija osuđuje “svaki pokušaj negiranjagenocida”. Uz to ona podržava "sve napore da počinitelji ovog masakra budu izvedeni pred međunarodne sudove", piše NZZ i podsjeća da je glavnog počinitelja, Ratka Mladića, ICTY je 2017. osudio na doživotni zatvor.

List piše da se u rezoluciji ne govori o Srbiji ili Republici Srpskoj, a „podrazumijeva se ni o „genocidnom karakteru" srpskog naroda". „Rezolucija se puno više fokusira na žrtve i njihovu rodbinu", piše NZZ.

„To ne sprečava srpske režimske političare i njihovi mediji da govore o napadu na ugled srpskog naroda", piše NZZ. 

Jevrejski autoriteti u raspravi o pojmu genocida

„U debati zvanična Srbija mobilizira jevrejske eksperte kao ključne svjedoke. Među njima su ugledni istoričar i istraživač genocida Yehud Bauer, bivši rukovoditelj Međunarodnog centra za proučavanje Holokausta u Memorijalnom centru Yad Vashem. U jednom kratkom videu Bauer kaže da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već masovno ubistvo. Takvih slučajeva, kaže Bauer, ima na stotine u istoriji. I Efraim Zuroff, bivši direktor cenzra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, također se uključio u diskusiju. Očigledno je da je u Srebrenici počinjen težak ratni zločin, rekao je on. Ipak srpski počinitelji su sistematski ubijali samo muškarce i mladiće i žene poštedjeli. Zbog toga, rekao je on, ne može biti riječi o genocidu", piše NZZ.

Zuroff je, kako piše NZZ, u autorskom članku za Jerusalem Post kritizirao politizaciju pojma genocid. Korištenjem je postao propagandno oružje koje koriste žrtve đširom svijeta da bi zahtijevale satisfkaciju i naknadu, napisao je Zuroff, citira NZZ.

„S druge strane bosanski mediji u Sarajevu citiraju jevrejskog profesora prava Menachema Rosensafta s njujorškog sveučilišta Columbia. On prebacuje Zuroffu da genocid pogrešno predstavlja kao apstraktni koncept i čini ga predmetom intelektualnih naklapanja. Genocid je, kaže Rosensaft, etablirani pojam međunarodnog prava: Postaje „kada se ubijanjem i drugim mjerama slijedi namjera djelomičnog ili potpunog uništavanja jedne etničke ili religiozne grupe". Upravo to su, navodi Rosensaft, nedvosmisleno utvrdili sudovi u Hagu u slučaju Srebrenice", piše NZZ. 

Upravo to, piše list, poriče Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Dodik, piše NZZ, govori o zločinu u Srebrenici, izražava poštovanje i sućut žrtvama, ali kaže da genocida tamo nije bilo. List podsjeća da je Dodik pak „u jednom drugačijem geopolitičkom okruženju, kada se pristup EU činio predvidivim, rekao da tačno zna šta se u Srebrenici dogodilo. „Bio je genocid, što je utvrdio sud u Hagu", rekao je Dodik 2005. NZZ također podsjeća da je 2010. godine Skupština Srbije usvojila rezoluciju o Srebrenici u kojoj se osuđuje „zločin protiv bosansko-muslimanskog stanovništva" i to „onako kako ga je utvrdio Međunarodni kazneni sud". „Jedna takva gesta danas je nezamisliva", ocjenjuje NZZ.

Autor teksta u NZZ-u Andreas Ernst zaključuje: „Rezolucija o Srebrenici je kao gesta prema žrtvama veoma opravdana. Doprinos pomirenju između Srba i Bošnjaka, kako pišu njeni sponzori, ona međutim nije". 

Scholz impresioniran Crnom Gorom

Frankfurter Allgemine Zeitung piše o sastanku njemačkog kancelara Olafa Scholza i crnogorskog premijera Milojka Spajića u Berlinu. 

„Njemački kancelar Olaf Scholz je bio „impresioniran" odlučnošću Crne Gore da okonča pregovore na njenom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Tokom susreta sa premijerom, Milojkom Spajićem, u ponedjeljak u Berlinu Scholz je izrazio optimizam kada je riječ o prijemu. No, nije naveo datum. „Šanse za prijem Crne Gore su, gledano iz mog ugla, velike. Ni jedna zemlja u regionu trenutno ne napreduje odlučnije da ispuni neophodne preduvjete", rekao je Scholz," piše FAZ. 

Zemlja, rekao je Scholz, a prenosi FAZ, prije svega napreduje na području pravne države. Također, rekao je Scholz, stoji na kursu EU kada je riječ o ratu Rusije protiv Ukrajine. Spajić je, piše FAZ, zajamčio da njegova vlada djeluje odlučno i da će nastaviti reforme pravosuđa.

„Scholz i Spajić su se sastali uoči 20. godišnjice proširenja EU na istok", navodi FAZ.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu