Njemačka vraća djecu IS boraca
21. august 2019
Na iračko-sirijskom graničnom prijelazu Simalka su predstavnici tamošnjih kurdskih vlasti predali njemačkim službenicima četvoro djece čiji su očevi imali njemačko državljanstvo, a bili su borci džihadističke milicije Islamska država (IS). Troje od njih su siročad, ostala bez majke i oca, a četvrto dijete je bez oca i teško bolesno. Njegova majka, koja je i dalje u kurdskom zarobljeničkom kampu u Siriji, pristala je da dijete ide u Njemačku na liječenje, izjavio je Fanar Kait. On je u okviru kurdske samouprave zadužen za vanjsku politiku. "Djecu su preuzeli službenici njemačkog konzulata u Erbilu, i na putu su ka svojim rođacima u Njemačkoj", potvrdila je Maria Adebahr, glasnogovornica njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Kurdska novinska agencija "Rudaw" je priopćila da je to samo početak, i da bi na kraju Njemačka trebala preuzeti oko 100 djece čiji su roditelji - jedan ili oba - (bili) njemački državljani. Tu je vijest u međuvremenu potvrdio i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. "Tu se prije svega radi o maloj djeci. Njihov smještaj je trenutno sve, samo ne optimalan. Ona nisu odgovorna za djela svojih roditelja, i zbog toga im mi moramo pomoći", rekao je Maas.
Tisuće boraca IS-a u zarobljeništvu
Prema procjenama nezavisnog "Rojava Information Center-a" (RIC), čije je sjedište na sjeveroistoku Sirije, trenutno se u zarobljeništvu u toj regiji nalazi oko 14.500 osoba za koje se vjeruje da su bile borci IS-a , ili članova njihovih obitelji. Od tog broja je oko 1000 boraca koji su rođeni izvan Sirije, te oko 13.500 žena i djece. Ovi zarobljenici su raspoređeni u nekoliko zarobljenjičkih logora, najviše ih je međutim u kampu Hol - 3236 žena i 7930 djece. Većina žena potječe također iz inozemstva.
Najviše zarobljenih boraca IS-a dolazi iz Francuske, između 400 i 450. Potom slijede oni iz Njemačke (186), Švedske (120), Australije (70), Velike Britanije (56) i Belgije (54).
Od 2015. se teritorij takozvanog "Kalifata" Islamske države kontinuirano smanjuje i sve više boraca IS-a pada u zarobljeništvo Kurda, koji se bore u okviru antiislamističke koalicije "Demokratske snage Sirije". Među zarobljenim islamistima je velik broj onih koji su se u Siriju došli boriti iz inozemstva, velikim dijelom iz europskih zemalja. Kurdi već odavno traže od tih zemalja da prime nazad svoje građane, budući da su troškovi njihovog zbrinjavanja veliki, a zarobljenički logori su pretrpani. Osim toga, tvrde kurdske vlasti, u tim logorima postoji opasnost daljnje radikalizacije.
Zapad ne želi svoje radikalne islamiste
Kurdi već dugo pregovaraju o povratku IS-ovaca podrijetlom sa Zapada, ali za sada bez uspjeha. "Na Zapadu javnost čini se nema volje za njihovim povratkom", konstatira se u jednoj studiji Rojava Information Centra. Ali ima i iznimaka. Tako su SAD preuzele veći broj svojih zarobljenih islamista, jednako kao i Rusija. No većina stranih boraca IS-a se još uvijek nalazi na sjeveroistoku Sirije.
Za Kurde je to ozbiljan problem. "Trenutno postoje dvije mogućnosti", kaže Abdualkarim Omar, direktor ureda za međunarodne poslove Istočne-Sirije. "Jedna je da zemlje preuzmu svoje državljane. Trenutno to međutim nitko ne radi. Druga je mogućnost da im se sudi u Siriji, ali i za to je potrebna međunarodna pomoć. Ovaj je problem uistinu vrlo velik, a alternative nema."
Njemačka ne zna što bi
Ovaj sadašnji povratak djece je jedna od posljedica presude berlinskog Upravnog suda iz jula/srpnja ove godine. U svojoj presudi od 11.7. je taj sud odlučio da Njemačka mora vratiti u zemlju sve borce IS-a koji imaju njemačko državljanstvo. No još je nejasno da li će se, i pod kojim uvijetima, pristati i na dovođenje odraslih osoba za koje se vjeruje da su bili borci IS-a. Trenutno se raspravlja o tome, može li se njima oduzeti njemačko državljanstvo, no za to je potrebno da budu ispunjeni neki preduvijeti. Osobe moraju posjedovati i neko drugo državljanstvo, moraju biti punoljetne, i zakon, po kojem bi se državljanstvo moglo oduzeti, se ne može primjenjivati retroaktivno.
Zemlje u koje bi se IS borci trebali vraćati tome se uglavnom protive. Većina tih boraca važi za opasne, u borbi trenirane i ideološki zadojene osobe, koje bi po povratku predstavljale opasnot po opću sigurnost. To je stav ne samo vlasti, već i najvećeg dijela javnosti. Uglavnom prevladava mišljenje da je ostanak u Siriji za njih pravedna kazna.
Uz to bi povratak tih boraca, jednako kao i članova njihovih obitelji, doveo sudove u Njemačkoj pred velike poteškoće. S jedne strane je tu problem personala - u Njemačkoj naprosto nema dovoljno sudaca, koji bi u kratkom vremenu mogli obraditi poplavi brojnih sudskih procesa. S druge bi strane često bilo teško pojedinim osumnjičenima dokazati da su činili krivična djela, pa bi se moglo desiti da ih se u nedostatku dokaza mora naprosto pustiti na slobodu.
A i nije jasno, kako bi trebalo tretirati supruge IS boraca. Pravno gledano nije sasvim jasno, u kom trenutku počinje nešto što bi se moglo podvesti pod točku podržavanja djelovanja terorističkih organizacija.
No na kraju Njemačka po svoj prilici neće moći izbjeći vraćanje tih ljudi. To je mišljenje kelnskog stručnjaka za krivično pravo, Björna Schiffbauera: "Na kraju krajeva je jasno, mi smo za to nadležni."