Njemačka se oprašta od žrtava u Hanau
4. mart 2020
Dvije sedmice nakon napada, koji je rezultirao sa 11 mrtvih uključujući i i počinioca i njegovu majku, u Hanau večeras u 18:00 sati počinje komemoracija žrtvama, kojoj će prisustvovati i njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU), predsjednik Frank Walter Steinmeier, predsjednik Bundesrata Dietmar Woidke i premijer Hessena Volker Bouffier (CDU). Pored govora koje će držati Steinmeier, Bouffier i gradonačelnik Hanaua Claus Kaminsky (SPD), okupljenima će se obratiti i članovi porodica ubijenih žrtava među kojima je i Hamza Kurtović.
Ovaj 22-godišnji mladić našao se na kiosku s druge strane nargila bara pored kojeg je prošao ubica Tobias R. ciljano ubijajući migrante koji su mu se našli na putu. U rasističkom napadu 43-godišnji Nijemac je ubio 9 ljudi stranog porijekla. Prije nego je sebi oduzeo život ubio je i svoju majku. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, ubica ne samo što je bio ekstremni desničar, već je bio i psihički bolesnik.
U danima nakon zločina u Hanau, gdje je ukopan najveći broj žrtava, održano je niz molitvi, protesta i „marševa žalosti". Današnjom „centralnom komemoracijom", koja će se uživo prenositi na televiziji, od žrtava se zvanično oprašta cijela Njemačka, pokrajina Hessen i grad Hanau.
Prijedorčanka Mirveta Mrkalj-Durben je rođaka ubijenog Hamze Kurtovića. U Njemačku ju je za vrijeme rata u BiH dovela Šuhra Kurtović, Hamzina nana. Mirveta, koja živi u okolini Bonna, kaže kako su i Hamza i njegov otac Armin rođeni u Hanau. Za Hamzu, koji je bio treća generacija useljenika iz BiH, ističe da "nikada nije išao u taj kiosk u sklopu nargila bara do te večeri. Sa prijateljem je navratio da nešto kupi i obojica su ubijeni. Hamza je bio praktično Nijemac. Dijete je tu odraslo, u Bosnu je išao samo sedam dana na godišnji odmor".
Komemoracija - prioritet za Angelu Merkel
Komemoracija u Hanau je, dodaje Mirveta Mrkalj-Durben, jedini pravi način pokazivanja prioriteta u političkom životu i obavezama gospođe Merkel. "Jako je važno da kancelarka Merkel i predsjednik Steinmeier pošalju signal da se ne smije dozvoliti da rasizam i ekstremizam uzmu takvog maha. "Evropa se danas brani u Hanau, što je prije 25, 30 godina trebala da učini u Bosni", smatra Mirveta, koja je u Njemačku došla kao izbjeglica iz rata u BiH.
"Rasizam i nacionalizam su u stanju da unište Evropu, ako im se svi ne suprotstavimo. Evropa je u periodu od 1990.-1995. propustila borbu protiv nacionalizma, koji je u BiH ušao izvana sa ciljem da uništi ovu zemlju koja je bila Evropa u malom", kaže Mirveta Mrkalj-Durben.
Njemačka kancelarka je neposredno nakon napada izjavila da su rasizam i mržnja otrov koji je prouzrokovao ekstremno desničarske napade i da će se njemačke vlasti odlučno tome suprotstaviti. Berlin je pokrenuo borbu protiv ekstremnih desničara i pooštrio zakone još nakon šoka izazazvanog ubistvima građana turskog i grčkog porijekla, koje je počinila neonacistička teroristička grupa NSU i koji su otkriveni 2011. godine. Policija je u međuvremenu uspjela spriječiti 10 napada na džamije ali je tokom 2019.-te situacija eskalirala. Najprije je u junu ubijen CDU-političar Walter Luebke koji se zalagao za migrante, a onda je u oktobru došlo i do napada na sinagogu u Halleu.
12.700 ekstremnih desničara sklonih nasilju u Njemačkoj
Služba za zaštitu ustavnog poretka identificirala je 12.700 ekstremnih desničara i okarakterisla ih „sklonim nasilju". Njihova komunikacija se više nego ikada vodi putem interneta. I Stefan B., koji je u oktobru 2019. godine planirao da izvrši masakar u sinagogi u Halleu, se, kako su pokazali rezultati istrage, radikalizirao putem interneta.
Njemačka vlada je usvojila nacrt novog zakona, koji će se u martu diskutovati u parlamentu a koji podrazumijeva krivično gonjenje za one koji šire govor mržnje u internetu, podstiču na ubijanje stranaca, migranata, Jevreja ali i njemačkih političara koji se javno izjašnjavaju protiv desnih ekstremista .U policijskim i sigurnosnim službama otvoreno je 600 novih radnih mjesta samo u oblasti borbe protiv desnog ekstremizma. Pokrenuta je i diskusija o mehanizmima za bolju identifikaciju potencijalno opasnih ljudi. Nakon krvoprolića u dva nargila bara u Hanau, eksperti ukazuju kako je teško unaprijed identifikovati potencijalne ubice, posebno ako nisu registrovani kao psihopate, ne upadaju u oči i nisu članovi ekstremno-desničarskih organizacija.
Mirveta Mrkalj-Durben smatra da je Njemačka pogriješila što ranije nije uvela u škole predmet "Kultura sjećanja", o čemu se sada raspravlja. "To bi zasigurno doprinijelo borbi protiv nacionalizma i rasizma". "Ako Njemačka sada ozbiljno ne reaguje, kao što radi večeras, onda nema spasa od otrova o kojem kancelarka Merkel govori. Ja znam kakvog je on okusa", zaključuje rođaka ubijenog Hamze Kurtovića, Mirveta Mrkalj-Durben.
Minuta ćutanja za žrtve
Sindikat metalaca IG Metall, u kojem je zaposlen veliki broj gastarbajtera pozvao je u 12 sati na minutu ćutanja. I druge sindikalne organizacije pozvale su na odavanje počasti žrtvama minutom ćutanja. Vlasti Grada Hanau su saopštile da je najveći broj mjesta na komemoraciji, koja se održava u Kongresnom parku Hanau, predviđen za porodice žrtava. Sjećanje na žrtve centralnom komemoracijom u Hanau neće biti okončano. 14.marta će u Frankfurtu biti održane velike demonstracije protiv mržnje prema strancima i nasilja. Potom će se 20. marta, prema navodima Fondacije za borbu protiv rasizma, u okviru „Međunarodne sedmice protiv rasizma" u više od 1.700 džamija održati govori i molitve za žrtve ekstremno-desničarskog napada u Hanau. Fondacija poziva građane da u znak solidarnosti prema ubijenima posjete džamije i prisustvuju molitvi.