Njemačka: 12.700 ekstremnih desničara
22. februar 2020
Napadač je oko sebe pucao u dva nargila-bara u Hanauu, pored Frankfurta, i pritom usmrtio devetoro ljudi i nekoliko ranio. Zatim je ubio svoju majku i sebe. Prethodno je na jednom video snimku širio rasističku mržnju i teorije zavjere. Tobias R. ranije nije upadao u oči bezbednosnim službama, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Hesena Peter Beuth. Da li je imao kontakt sa drugim desničarskim teroristima i da li je napad dugo planirao, sve to sada nastoji da istraži državno tužilaštvo.
Ono što je jasno: opasnost od desničarskog terora u Njemačkoj se povećala. Savezni ured za kriminalistiku (BKA) trenutno šezdeset osoba vodi kao potencijalno veoma opasne. Te osobe slijede ekstremno desničarsku ideologiju, sklone su nasilju, pa i izvršenju terorističkih napada. Od 2012. godine njihov broj se upetostručio, kazala je portparolka BKA za medijsku mrežu "RedaktionsNetzwerk Deutschland".
Od fantazije do zločina
Koliki je obim opasnosti, pokazuje brojka iz aktuelnog izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka: 12.700 ekstremnih desničara u njemu se vode kao „skloni nasilju". Njihova komunikacija se više nego ikada vodi putem interneta. Virtuelni prostor kao da ubrzava radikalizovanje. Jedna nedavno razbijena teroristička ćelija se, prema dosadašnjim saznanjima, upravo putem interneta radikalizovala. To važi i za Stefana B., koji je u oktobru 2019. godine planirao da izvrši masakar u sinagogi u Halleu (Saksonija-Anhalt).
U borbi protiv političkih i religioznih ekstremista bezbjednosne službe su suočene sa dva velika problema: ko su oni koji su svoje fantazije o nasilju spremni da sprovedu u djelo i ko uopšte iza svega toga stoji? Tim pitanjima se bavi državni tužilac Christoph Hebbecker iz Centralne službe za borbu protiv sajber kriminala Sjeverne Rajne Vestfalije (ZAC NRW). Od februara 2018. godine bilo je oko hiljadu krivičnih prijava, koje se najvećim dijelom pripisiju desnom sprektru, kaže Hebbecker u razgovoru za DW. Otprilike svaka druga prijava je vodila ka pokretanju istražnog procesa. Problem je što je samo u rijetkim slučajevima moguće „ljude izvući iz anonimnosti".
Racije protiv terorističke grupe
U petak, prošle sedmice, policija je u raciji razbila jednu desničarsku terorističku grupu. Na trinaest mjesta, u saveznim pokrajinama Baden-Württemberg, Bavarska, Porajnje-Palatinat, Sjeverna Rajna Vestfalija, Donja Saksonija i Saksonija-Anhalt, policija je pretresla stanove trinaest osoba. Privedene su četiri osobe za koje se sumnja da su teroristi i osam njihovih pomagača. Savezno javno tužilaštvo u Karlsrueu ih sumnjiči da su planirali da izazovu stanje „slično građanskom ratu“. I to napadima na političare, potražioce azila i muslimane, koji “još uvek nisu bili konkretizovani”.
Na prvi pogled djeluje kao da su policija, Služba za zaštitu ustavnog poretka i Državno tužilaštvo na vrijeme uspeli da stanu na put terorističkoj grupi koja je bila spremna na sve. Međutim, pred istražiocima je sada najvažniji deo posla: da prikupe što ubedljivije dokaze kako bi optuženi mogli da budu osuđeni.
Proces protiv Franka A. još uvijek nije počeo
Koliko to teško može biti, pokazuje spektakularni slučaj vojnika Bundesvera, Franka A. koji je suspendovan iz službe. Zbog pripremanja „teškog nasilnog čina usmjerenog protiv države“ on je 2017. godine proveo sedam mjeseci u istražnom zatvoru. Između ostalog se sumnjiči da je planirao da izvede napade na poznate političare, među kojima su aktuelni ministar spoljnih poslova Nemačke Heiko Maas (SPD) i potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth (Zeleni).
Ali iako je dokazano da je optuženi prikupljao oružje i eksploziv i da su bila poznata imena potencijalnih žrtava, Viši pokrajinski sud u Frankfurtu na Majni prvobitno je odbio da pokrene krivični postupak protiv Franka A., s obrazloženjem da „nema dovoljno dokaza". Sud je doduše potvrdio „nacionalistički, rasistički i antisemitski stav“ osumnjičenog desničarskog ekstremiste, istovremeno ocijenivši da on „vrlo vjerovatno nije bio do kraja odlučan“ kada je riječ o planiranim napadima. Međutim, nakon uspješne žalbe državnog tužioca, Franko A. će sada ipak morati pred sudom u Frankfurtu da odgovora zbog sumnje za terorizam. Kada će suđenje početi još uvijek se ne zna. Odugovlačenje zbog krivične klasifikacije ovog slučaja jasno pokazuje koliko visoke mogu biti pravne prepreke u Njemačkoj i pored mnogobrojnih zakonskih pooštravanja. Zato ni u kom slučaju nije sigurno da će dvanaest osoba, koje su prije nekoliko dana uhapšene, na kraju biti i osuđene.
Savezna vlada za oštrije kažnjavanje širenja mržnje
Ali kada je riječ o širenju mržnje putem interneta kazne bi uskoro mogle da budu pooštrene. Savezna vlada je u srijedu predstavila nacrt zakona. Ukoliko ga parlament, kao što se očekuje, usvoji većinom glasova, za prijetnje ubistvom i nasiljem putem interneta, ubuduće bi mogla da bude izrečena zatvorska kazna i do tri godine. Do sada je najviša kazna bila godinu dana. Za klevetu i širenje neprijateljstva protiv lokalnih političara predviđena je kazna i do pet godina zatvora.
To pooštravanje zakona je reakcija na sve učestalije prijetnje političarima putem interneta. Tako je bilo i u slučaju demohrišćanina Waltera Lübckea u okrugu Kassel (savezna pokrajina Hessen), prije nego što ga je u junu 2019. godine iz mržnje upucao jedan ekstremni desničar.
BKA se priprema za borbu protiv desničarskog ekstremizma
Političari očekuju da će većem uspjehu u borbi protiv širenja mržnje doprinijeti obaveza internet kompanija, poput Facebooka, da prijave širenje neprijateljstava i neonacističke propagande na svojim platformama. Te informacije bi trebalo da budu proslijeđene Saveznom uredu za kriminalistiku (BKA). Predsjednik ove institucije, Holger Münch, nastoji da intenzivira borbu svoje službe protiv desničarskog ekstremizma.
Centralna služba za borbu protiv sajber kriminala čije je sjedište u Kölnu, usko sarađuje sa medijima, ali i sa Udruženjem za internet-privredu (eco). Zahvljujući toj saradnji, tokom naredne dvije godine bi moglo da bude identifikovano oko 130 osumnjičenih iz čitave Njemačke, a djelimično i iz inostranstva. Koliko će istraga na kraju završiti presudama, državni tužilac Hebbecker ne može da kaže. Ali u krivičnim postupcima iz njegove oblasti nije mu poznata presuda da je optuženi dobio uslovnu kaznu. Centralna služba za borbu protiv sajber kriminala Sjeverne Rajne Vestfalije (ZAC NRW) najčešće ima posla sa individualnim počiniocima. Među njima ima osoba koje su od ranije poznate bezbjednosnim službama, ali i onih kojih nema ni u jednom dosijeu. Hebbecker pritom još uvijek ne primjećuje „velike, organizovane strukture“. Kelnskog državnog tužioca posebno iznenađuje to što često ima posla sa ljudima kod kojih se „jasno primjećuje desničarska ideologija“, ali koji sami sebe ne doživljavaju kao ekstremne desničare.
Doživotni zatvor za Beatu Zschäpe
I odluka saveznog ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) od januara, da se zabrani neonacistička grupa „Combat 18“ može da se shvati kao signal odlučnosti. Pitanje je međutim da li sa svim ovim mjerama može da se spriječi radikalizacija scene. Nakon što je 2011. godine raskrinkana teroristička grupa „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU), u Njemačkoj se vjerovalo da je najgore prošlo. Desetoro ljudi je usmrtio NSU, među kojima je bilo devetoro ljudi migrantskog porijekla. Ali nakon zgražavanja zbog serije ubistava koji godinama nisu bili rasvijetljeni, 2015. godine je uslijedio do tada nezapamćen talas mržnje i nasilja, sa početkom masovnog dolaska izbjeglica u Njemačku, koje su bježale pred građanskim ratom. Glavnooptužena u sudskom procesu NSU, Beate Zschäpe, u ljeto 2018. godine je osuđena na doživotnu zatvorsku kaznu. Ali izgleda da ni dejstvo te presude nije bilo dovoljno jako da bi zastrašilo druge.