Pilot projekat za školovanje imama
19. novembar 2019
Vlada u Berlinu dugo se borila sa mišlju šta da uradi po pitanju stranog uticaja na školovanje imama koji djeluju unutar islamske zajednice i muslimanskih udruženja širom Njemačke. Rezultat tih napora je osnivanje asocijacije za pitanja obrazovanja imama, pokrenute sredstvima Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke, koja bi 21. novembra trebala početi sa radom.
Iako neke muslimanske organizacije obučavaju imame za svoje zajednice u Njemačkoj, većina imama koji rade u ovoj zemlji povezana je s najvećom organizacijom muslimana u Njemačkoj DITIB (Tursko-islamska unija za vjerska pitanja).
Od oko skoro 4,5 miliona muslimana koji žive u Njemačkoj, oko tri miliona su turskog porijekla.
Dugo očekivano finansiranje
Upravo je taj strani uticaj pokrenuo njemačku vladu da preduzme tako hrabar korak, izjavila je za DW zastupnica partije Zelenih Filiz Polat i dodala da je to bila mjera, koju je njena stranka „dugo tražila".
DITIB je najveća krovna organizacija muslimana u Njemačkoj, koja je povezana sa 900 džamija. Njeni imami se školuju i finansiraju u Turskoj a onda se iz ove zemlje šalju u Njemačku. Dakle, jezična i kulturna barijera, kao i lojalnost turskoj vladi natjerale su njemačku vladu da se intenzivno bavi tim problemom posljednjih godina.
Jedna od glavnih prepreka bilo je osiguravanje finansiranja. Sada se pronašlo privremeno rješenje, koje predviđa da se projekat finanisira novcem njemačke vlade.
Parlamentarka Filiz Polat je za DW izjavila da je, kao odgovor na njen službeni upit, Ministarstvo unutrašnjih poslova već potvrdilo da će pokrenuti finansiranje pomenutog udruženja.
Neutralan pristup
Jedna od organizacija, koja će učestvovati u radu novog udruženja čiji je zadatak da se bavi školovanjem imama biće Centralno vijeće muslimana u Njemačkoj (ZMD), potvrdio je njegov predsjedavajući Aiman Mazyek.
"Ne možemo se uvijek žaliti zbog postojanja stranih imama", rekao je on za DW. Ali uspostavljanje Udruženja je konkretan korak i "pozitivan pomak, s tim što je to trebalo uvesti prije nekoliko decenija", primjetio je Mazyek.
Njemački ustav propisuje njemačkoj državi da se drži po strani kada je u pitanju rad vjerskih zajednica. Međutim, kako ističe zastupnica Zelenih Filiz Polat, neutralnost države se osigurava osnivanjem nezavisnog udruženja koje će sre baviti pitanjem obrazovanja imama. Njegovo sjedište biće u Donjoj Saksoniji.
"Seminar o radu rabina u Potsdamu također je finansiran državnim sredstvima i ta se strategija isplatila", dodala je parlamentarka iz partije Zelenih, misleći pri tom na finansijsku potporu koju koledžu Abraham Geiger daje njemačka država. "Takav pristup ni kada je u pitanju usklađenost sa Ustavom ne bi mogao biti doveden u pitanje", rekla je ona za DW.
'Odškrinuti vrata'
Trenutno se islamska teologija predaje na visokoškolskim ustanovama u Münsteru, Tübingenu, Osnabrücku, Giessenu i Erlangen-Nurembergu. U oktobru ove godine, Univerzitet Humboldt u Berlinu otvorio je Islamski teološki institut.
Međutim, studenti teologije ne mogu jednostavno raditi kao imami u Njemačkoj. Čitanje Kurana, način vršenja molitve i drugi praktični zadaci se na teološkim fakultetima ne uče. Da bi takav student kasnije postao imam, potrebno mu je posebno, praktično obrazovanje.
U odgovoru Ministarstva za nauku i kulturu Donje Saksonije na upit DW-a o tome o kakvoj se tačno asocijaciji za pitanja obrazovanja imama radi, kaže se da je u planu "uspostavljanje registrovanog udruženja u saradnji sa zainteresovanim muslimanskim organizacijama i džematima". Eksperti islamske teologije biti će dio novog udruženja, podcrtano je u saopštenju. U odgovoru ministarstva Donje Saksonije se također kaže da ova metoda može "funkcionirati kao model" za školovanje i izobrazbu imama u cijeloj Njemačkoj.
Na ovu temu DW je razgovarao i sa profesorom Raufom Ceylanom sa Univerziteta Osnabrück, koji je prethodno sačinio „mapu puta" o tome kako treba izgledati obrazovanje imama u Njemačkoj. Novu inicijativu vidi kao više kao nešto čime će se tek "odškrinuti vrata".
Upozorava da sami start ovog pilot-projekta ne bi trebala pratiti velika očekivanja, jer se, kako kaže, radi o početku. „Potrebno je krenuti sa tim, a kvalitet će se već pokazati, kada projekat s vremenom postane prihvaćen", zaključuje profesor Rauf Ceylan sa Univerziteta Osnabrück.