Njemačka i Izrael: „Vječna odgovornost“

„Masovno ubistvo Jevreja počelo je u Njemačkoj. To su planirali i izveli Nijemci. Zbog toga svaka njemačka vlada snosi vječnu odgovornost za bezbjednost države Izrael i zaštitu jevrejskog života. Nikada nećemo zaboraviti milione žrtava i ogromnu patnju“.

To je rekao Olaf Šolc (SPD) 2. marta 2022. u Jerusalimu. Njemački kancelar je bio na svom prvom putovanju u Izrael, i upravo je bio posjetio memorijalni centar Holokausta Jad Vašem. Tom prilikom je izrekao fundamentalne izjave o odnosima između Njemačke i Izraela.

To je odnos posebne vrste i uvijek će ga oblikovati Šoa, masovno ubistvo šest miliona Jevreja od strane nacističke Njemačke.

„Izuzev Njemačke“

Ipak, od 1965. od kada su uspostavljeni puni diplomatski odnosi između dvije zemlje oni su se impresivno razvili.

Prvih nekoliko godina u svakom izraelskom pasošu je pisalo: „Ovaj pasoš važi za sve zemlje – izuzev Njemačke“. Mlada država Izrael željela je strogu distancu od „zemlje ubica". Avi Primor, izraelski ambasador u Njemačkoj od 1993. do 1999. čak je jednoj od svojih knjiga dao naslov „...izuzev Njemačke“.

Od ključnog značaja za približavanje Njemačke i Izraela bio je Luksemburški sporazum postignut u septembru 1952. koji su potpisale Savezna Republika Njemačka s jedne strane i Izrael i Konferencija za jevrejska potraživanja (Jewish Claims Conference) s druge strane. Sporazumom su regulisana njemačka plaćanja i usluge, kao i dobrovoljna obaveza vraćanja imovine otete od Jevreja.

Adenauer i Ben-Gurion

Kancelar Konrad Adenauer (CDU) progurao je sporazum u Bundestagu, djelimično protiv glasova svog poslaničkog kluba, a ubrzo potom je postao „lice približavanja" na njemačkoj strani.

Za rano pomirenje dvije zemlje se veoma zalagao David Ben-Gurion (1886-1973), legendarni prvi premijer Izraela. On je bio taj koji je promovisao stav o „drugačijoj Njemačkoj“.

Ben-Gurion i prvi kancelar Konrad Adenauer (1876-1967) sreli su se samo dva puta u životu – 1960. i 1966. Ipak, dvojica državnika su djelovali kao daleki prijatelji.

Veliko uzbuđenje je nastalo 1964. kada se saznalo za tajne njemačke isporuke oružja Izraelu. No, to je bio posljednji podsticaj za uspostavljanje potpunih diplomatskih odnosa 1965. Korak koji je teško pao mnogim ljudima u još mladoj jevrejskoj državi. Dolazak prvog njemačkog ambasadora izazvao je nemire.

Vili Brant – prvi njemački kancelar koji je posjetio Izrael

Odnos se polako jačao kroz zajedničke komemoracije i posjete predstavnika njemačke vlade.

U junu 1973. socijaldemokrata Vili Brant (na funkciji 1969-1974) bio je prvi njemački kancelar koji je otputovao u Izrael u petodnevnu državnu posjetu.

Helmut Šmit (na funkciji 1974-1982) bio je socijaldemokratski kancelar u teškim vremenima za odnose između dvije zemlje – i nikada nije posjetio Izrael.

Gerhard Šreder, takođe socijaldemokrata (na funkciji 1998-2005) boravio je u dvodnevnoj posjeti Jerusalimu 2000. i naglasio da je došao „kao prijatelj Izraela i kao prijatelj njegovog naroda".

Za svojih 16 godina kao kancelar (na funkciji 1982-1998), demohrišćanin Helmut Kol je samo dva puta posjetio Izrael.

Zato je njegova partijska koleginica Angela Merkel (na funkciji 1998-2021) posjetila Izrael češće nego svi drugi kancelari zajedno: bila je ukupno osam puta, posljednji put u oktobru 2021.

Dvije godine poslije posjete Vilija Branta, 1975. Jicak Rabin je bio prvi šef izraelske vlade koji je posjetio Saveznu Republiku Njemačku i Zapadni Berlin.

Nijedan šef vlade ili ministar DDR-a nikada nije posjetio Izrael. Istočni Berlin je podržavao palestinsko-arapski tabor i na Izrael gledao kao na „cionističkog neprijatelja“.

Govor Angele Merkel na njemačkom u Knesetu

Šefovi vlada Savezne Republike Njemačke, a posebno Angela Merkel, uvijek su i nedvosmisleno isticali pravo Izraela na postojanje.

Međutim, paralelno sa izraelskom politikom naseljavanja na palestinskim teritorijama, oni su se stalno zalagali za rješenje dvije države između Izraelaca i Palestinaca i to pominjali u svojim apelima palestinskoj strani. Svako novo izraelsko naselje propraćeno je upozorenjima Njemačke da ne opterećuje dodatno napetu situaciju u zemlji.

Vrhunac međusobnih odnosa svakako je bio govor Angele Merkel u Knesetu. Ona je 2008. bila prva strana šefica vlade koja je govorila u parlamentu Izraela. Govorila je na njemačkom, jeziku počinilaca:

„Svaka njemačka vlada i svaki kancelar prije mene bili su posvećeni posebnoj istorijskoj odgovornosti Njemačke za bezbjednost Izraela. Istorijska odgovornost Njemačke je dio državnog rezona moje zemlje. To znači da za mene kao njemačku kancelarku, bezbjednost Izraela nikada ne može biti stvar pregovora."

Inače, tadašnji lider izraelske opozicije zvao se Benjamin Netanjahu – i kritikovao je to što je Angela Merkel održala govor na njemačkom.

Vladine konsultacije?

Tokom posjete Jerusalimu 2022. Olaf Šolc se izjasnio za što skoriji poziv na konsultacije dvije vlade u Berlinu. To se još nije dogodilo. Ovo je možda najjasniji pokazatelj otuđenja uprkos, svim istorijskim obavezama.

Prve vladine konsultacije su održane u Jerusalimu 2008, a tokom narednih 10 godina održano ih je još šest, tri u Berlinu i tri u Jerusalimu. Prema brojnim posmatračima, ovakav sastanak je sada teško zamisliv, s obzirom na političku konstalaciju u izraelskoj vladi.

Šolc je doduše čestitao premijeru Netanjahuu nakon što je ponovo preuzeo dužnost krajem 2022. i pomenuo posebno i blisko prijateljstvo između dvije zemlje. Ali Njemačka kritički gleda na uključivanje desničarskih ekstremističkih partija i političara u njegovu vladu. Njihovi ciljevi uključuju kontroverznu reformu pravosuđa, ponovno uvođenje smrtne kazne i širenje naselja u oblastima na koje Palestinci polažu pravo za svoju buduću državu.

Uzajamna otvorenost

Njemačka vlada je od februara 2023. jasno kritikovala kurs izraelske vlade kao nikada ranije.

Najprije su ministar pravosuđa Marko Bušman (FDP) i ministarka inostranih poslova Analena Berbok (Zeleni) pozvali na nezavisno pravosuđe i očuvanje vladavine prava. Predsjednik Frank-Valter Štajnmajer (SPD) takođe je dao neuobičajeno političke izjave i izrazio zabrinutost zbog „restrukturiranja vladavine prava" koje planira izraelska vlada.

A u martu ove godine, prilikom posjete Netanjahua, kancelar Šolc je na zajedničkoj konferenciji za štampu rekao: „Kao partner u demokratskim vrijednostima i bliski prijatelji Izraela, veoma pažljivo pratimo ovu debatu i – ne želim to da krijem – to činimo sa velikom zabrinutošću“. Osnovna prava su „u suštini manjinska prava“.

Pored svega toga treba reći: Njemačka i dalje ima problem s ponekad ogromnim antisemitizmom. Ambasador Izraela u Njemačkoj, Ron Prosor, češće i više opominje nego bilo koji njegov prethodnik. I tako se barem može konstatovati: Njemačka i Izrael danas razgovaraju otvorenije nego što su to činili dugo vremena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu