Njemačka i Izrael: od početka rata razlike su sve veće

„Kao prijatelji, poručujemo izraelskoj vladi: Dozvolite nam da pomognemo u ovom brutalnom ratu da se vaša zemlja, vaša vlada u njemu ne izgubi", rekla je nemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) na svom nedavnom, šestom putovanju u region od početka rata.

Skoro šest mjeseci, Berbok se bori da preduzme i najmanje korake, razgovarajući sa svima koji su uključeni u regionu - uvijek u bliskoj koordinaciji - kod kuće sa kancelarom, u inostranstvu sa saveznicima, posebno sa kolegom iz SAD.

Balansiranje između jasnog, često kritičnog jezika iza zatvorenih vrata i uzdržanosti pred kamerama. Stalna je briga da se ne kaže nešto pogrešno. I tako je od 7. oktobra standard u svim govorima i konferencijama za štampu da se prvo ističe da Izrael ima pravo, čak i dužnost, da brani svoje građane, a zatim i da se ukazuje da Izrael mora učiniti sve da se ublaži humanitarna nevolja Palestinaca.

Berbok pridaje veliku važnost tome da se uvijek govori o objema stranama. Ona se nada da će Njemačka ostati kredibilna kao posrednik za obje strane.

Samo još vrlo malo međunarodnog razumijevanja

Ali to postaje sve teže kako situacija u Gazi postaje katastrofalnija.

Na međunarodnom planu, jedva da je ostalo razumijevanja za to što Njemačka i SAD i dalje nepokolebljivo stoje uz Izrael. To slabi njihovu pregovaračku poziciju – u arapskom svijetu, na globalnom jugu.

Optužba glasi: Njemačka primjenjuje dvostruke standarde. Oni koji inače insistiraju na visokim standardima međunarodnog prava, previše su popustljivi prema Izraelu.

A pritom je njemačka politika poslednjih sedmica znatno pooštrila ton prema izraelskoj vladi.

Kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) je Benjaminu Netanjahuu u vezi sa planiranom kopnenom ofanzivom u Rafi, na zajedničkoj konferenciji za štampu 17. marta rekao: „Ma koliko bio važan cilj, može li da opravda tako strašno visoku cijenu ili postoje drugi načini da se on postigne?" Šolc je apelovao - ne može se stajati po strani dok Palestinci umiru od gladi.

Ministarka spoljnih poslova je obično još jasnija - može se pretpostaviti, u bliskoj konsultaciji sa kancelarom. Ona je humanitarnu situaciju u Gazi više puta opisala kao pakao.

„Mogu samo da se ponovim. Ljudi u Rafi, ne mogu prosto da nestanu. Oni su otšli na jug Gaze na zahtjev izraelske vojske, da spase živote. Dakle, postoji odgovornost da se ti ljude zaštite."

Ekspert za Bliski istok: Njemačka ima veoma mali uticaj

Iz perspektive stručnjaka za Bliski istok Gvida Štajnberga (Guido Steinberg), Njemačka ima veoma mali uticaj. Zahtjev da savezna vlada izvrši veći pritisak na Izrael ignoriše političku realnost.

„Njemačka nema uticaja", kaže on za ARD. „u Izraelu imamo prijatelje i saveznike, ali nemamo tamo kome da naređujemo. Pritisak ne bi doveo do promjene ponašanja, već bi samo naštetio odnosima."

Uzdržavanje SAD-a prilikom glasaanja o najnovijoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a pokazuje koliko je Bajdenova (Jeo Biden) administracija iznervirana time što Izraelci malo reaguju na želje Amerikanaca. „Ako čak ni Bajden nije ni približno uspješan sa svojim upozorenjima, onda to ne može ni Analena Berbok.

Izrael cijeni njemačku poziciju, ali se Njemačka ne shvata ozbiljno kao akter bezbjednosne politike, rekao je Štajnberg.

„Izraelci su mnogo svjesniji nesklada između želje i mogućnosti njemačke politike, od mnogih u Njemačkoj. S jedne strane, Njemačka proglašava bezbjednost Izraela državnim razlogom, ali s druge strane, možemo samo da pošaljemo jednu fregatu u Crveno more".

Unija pozdravlja politiku posredovanja

Činjenica da njemačka vlada nastavlja da pokušava da posreduje u sukobu nailazi na odobravanje najveće opozicione stranke. „Mislim da sve strane cijene ovu politiku, razgovor sa svim stranama, uključujući i arapski svijet, ali i izraelsku vladu. I to je dobra stvar", rekao je Jirgen Hart (Jürgen Hardt), portparol za spoljnu politiku poslaničke grupe CDU/CSU, za Dojčlandfunk.

Ali to što Analena Berbok jasno kaže da ne sme biti velike ofanzive na Rafu po njemu, ide predaleko. Njemačka treba da bude veoma oprezna sa takvim jasnim zahtjevima, rekao je Hart. Barem dok ne bude odgovora - kako bi izgledala bezbjednost Izraela da Hamas nastavi da postoji.

Odgovor Berbok: Ona se zalaže za rješenje sa dvije države - mada priznaju da je to još dug, težak put. Trenutno se fokusira na zahtjev za reformski proces Palestinske uprave. Vjerovatno i u nadi da će se izraelska vlada pomjeriti ako dođe do nespornih reformi.

Dakle, šta činiti? Razgovarati, razgovarati. Tako funkcioniše diplomatija.

Autorka: Klaudija Bukenmajer, ARD Berlin