Glad u Pojasu Gaze

Pronaći čak i najosnovniju hranu u gradu Gazi je svakodnevna borba.

"Ponekad moramo da pljačkamo napuštene ili bombardovane kuće samo da bismo preživjeli", govori Abu Ahmad za DW telefonom iz Gaze. Ovaj otac šestoro djece ostao je u gradu sa svoja dva sina nakon što je izraelska vojska naredila stanovnicima da se presele na jug krajem oktobra prošle godine. Ostatak njegove porodice je raštrkan po Pojasu Gaze.

“Prije dva dana primjetili smo da se na tržištu pojavljuje brašno po cijenama koje su barem donekle pristupačne”, priča 48-godišnjak.

U subotu su, kaže on, primili malu kutiju pomoći bačenu iz aviona. Jordansko ratno zrakoplovstvo i druge zemlje, poput Sjedinjenih Država, počeli su bacaju pakete s hranom, medicinskim materijalom i gotovim jelima u Pojas Gaze, jer postojeća distribucija robe i humanitarne pomoći kamionima ne pokrivaju sve potrebe.

Varivo od korovnog sljeza

"Sve je to daleko od dovoljnog. Muke u sjevernoj Gazi su velike", rekao je Ahmad.

Njegova sestra, koja je također ostala u gradu Gazi, sada mora pripremati sasvim jednostavna jela.

„Naša hrana se uglavnom sastoji od khoubize", priča Ahmad. Ovo varivo se pravi od lišća korovnog sljeza kuhanog na pari ili bilo čega drugog što je trenutno dostupno.

Dok se nastavljaju teške borbe i bombardovanja širom Pojasa Gaze, a pregovarači pokušavaju postići novi prekid vatre između Izraela i islamističke militantne grupe Hamas, kako bi se oslobodilo više od 130 izraelskih talaca koji se drže na toj teritoriji, Ahmad objašnjava da se on oprezno kreće između različitih područja grada Gaze u potrazi za zalihama hrane.

Svi su ravnodušni prema našoj patnji

Sporovi oko oskudnih zaliha hrane i resursa su postali svakodnevnica.

"Zapostavljaju nas sve strane, koje su, čini se, ravnodušne prema našoj patnji. Očajno želimo rješenje", rekao je Ahmad.

Dana 7. oktobra 2023. teroristi Hamasa ubili su 1.200 ljudi na jugu Izraela i uzeli više od 240 ljudi za taoce. Izrael je pokrenuo vojnu kampanju odmazde, obećavajući da će poraziti Hamas, koji se u mnogim zemljama nalazi na listi terorističkih organizacija. Prema navodima Ministarstva zdravlja kontrolisanog od strane Hamasa, više od 30.400 Palestinaca je ubijeno, a veliki dijelovi Gaze su devastirani.

Postoje oprečni izvještaji o incidentu prošlog četvrtka, 29. februarasa konvojem kamiona koji je prevozio robu u sjevernu Gazu. Svjedoci su rekli da su izraelske snage pucale na Palestince dok su oni čekali da stigne pomoć i očajnički pokušavali doći do zaliha na kamionima.

Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da je više od 100 ljudi ubijeno, neki zgnječeni, pregaženi kamionima ili upucani. Izraelska vojska je u nedjelju saopštila da je istraga otkrila da je "većina Palestinaca ubijena ili povrijeđena kao rezultat stampeda". Dok je vojska ispaljivala hice upozorenja, navodi se u saopštenju, vojnici su reagovali na "nekoliko pljačkaša koji su se približili našim snagama i predstavljali im neposrednu prijetnju".

Sve su veći pozivi za nezavisnu istragu incidenta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je "duboko ogorčenje" i "najsnažniju osudu" u objavi na X-u (bivši Twitter).

Njemačka je rekla da "izraelska vojska mora u potpunosti objasniti kako je moglo doći do masovne panike i pucnjave".

15-oro djece umrlo od pothranjenosti

Agencije za humanitarnu pomoć već neko vrijeme upozoravaju na rastuću prijetnju pothranjenosti i izgladnjivanja djece, posebno u sjevernoj Gazi.

"U ovom trenutku, iz sigurnosnih razloga, vrlo, vrlo malo pomoći stiže u centralnu i sjevernu Gazu. Još uvijek procjenjujemo da tamo živi oko 300.000 ljudi", kaže Jonathan Crickx, šef komunikacija UNICEF-a, koji je nedavno posjetio Gazu kako bi procijenio u kakvom stanju žive palestinska djeca.

U međuvremenu, Hamasovo ministarstvo zdravlja u Gazi izvijestilo je da je 15 djece umrlo od posljedica pothranjenosti i dehidracije. Navedeni brojevi se ne mogu nezavisno provjeriti.

'Akutni problem sa hranom'

Vijeće sigurnosti UN-a je 2. marta izrazilo zabrinutost zbog "alarmantne razine akutne nesigurnosti hrane" i pozvalo strane u sukobu "da dozvole, olakšaju i omoguće neposrednu, brzu, sigurnu, kontinuiranu i nesmetanu dostavu humanitarne pomoći u velikim razmjerima. "

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris rekla je u nedjelju da "izraelska vlada mora učiniti više da značajno poveća priliv pomoći". Nema izgovora", naglasila je Harris.

Izrael je, s druge strane, negirao ograničavanje pomoći civilima i okrivio Hamas za iskorištavanje jednog dijela humanitarne pomoći.

"Ideja da Izrael ne 'dopušta pomoć' je jednostavno laž", napisao je Eylon Levy, glasnogovornik izraelske vlade na X-u. "Postoji čak i višak kapaciteta na izraelskim prijelazima kako bi prošlo još i više pomoći", dodao je.

Koordinator vladinih aktivnosti na palestinskim teritorijama (COGAT), agencija u okviru izraelskog Ministarstva obrane odgovorna za prijelaze, više puta je optuživala agencije UN-a koje djeluju u Gazi da nisu dovoljno brzo procesuirale humanitarnu pomoć nakon što ona pređe granicu, gdje se roba pretovara u lokalne kamione sa palestinskim vozačima.

Humanitarni radnici pozvali su Izrael da otvori granični prelaz Erez na sjeveru Pojasa Gaze za direktniji pristup tom području.

Mnoge ceste su oštećene i nepristupačne, a borbe su i dalje žestoke na sjeveru i jugu. Osim toga, proces kontrole robe na prelazima može biti komplikovan, jer Izrael zabranjuje određene artikle kao što su baterijske lampe, štake i generatore kao predmete koji imaju "dvostruku namjenu" - strahujući da bi ih militanti mogli koristiti u različite svrhe.

Zvaničnici UN-a su također istakli nedostatak sigurnosti za konvoje, jer palestinski policajci - državni službenici pod Hamasovom vladom - navodno više ne prate kamione. Bilo je izvještaja o naoružanim bandama koje pljačkaju kamione, ali i o očajnim ljudima koji samo traže bilo kakvu pomoć koju mogu dobiti.

"Vidjeli smo da zaista neke kamione pljačkaju izuzetno gladni ljudi. Imamo jednog kolegu koji je svjedočio da sa nekih kamiona sa flaširanom vodom ljudi nisu uzimali kutije i bježali. Uzimali su flašu vode i pili na licu mjesta jer su bili toliko žedni", rekao je Jonathan Crickx iz UNICEF-a, dodajući da je "važno naglasiti da 2,2 miliona ljudi ne može da živi samo od humanitarne pomoći".

Da stvar bude još gora, lokalni proizvodni lanac hrane potpuno je prekinut uništavanjem usijeva i stočarskih objekata.

Situacija je teška i na jugu Gaze

Situacija na jugu Pojasa Gaze nije ništa manje zabrinjavajuća. Procjenjuje se da 1,4 miliona ljudi trenutno traži sklonište u Rafi, najjužnijem gradu Gaze na granici s Egiptom.

Među njima je i Jamil Gherbawi, otac šestoro djece, koji je raseljen iz izbjegličkog kampa Bureij u centralnoj Gazi.

"Proteklih mjesec dana moja supruga, naših šestoro djece i ja živimo u šatoru u oblasti Mawasi blizu Rafe", rekao je on za DW u telefonskom razgovoru.

Ovaj 50-godišnjak je prije rata radio kao stolar, ali sada nema nikakva primanja. Ovo je povećalo zavisnost porodice od humanitarne pomoći.

"Dane provodimo u potrazi za hranom i benzinom, a stalno smo u pokretu, bježimo od bombardovanja i prijetnji raseljavanjem", priča Jamil i dodaje kako su nedavno dobili brašno od UNRWA-e, agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice, i konzerviranu hranu od drugih humanitarnih organizacija.

"Naši dnevni obroci se sastoje od kuhanja na otvorenoj vatri s konzerviranom hranom koju imamo”, rekao je Gerbawi, koji još objašnjava da njegova situacija nije ništa drugačija od drugih ljudi oko njega.

"Naša krajnja želja je da se rat završi. Ali nismo sigurni kako, zašto i kada će se to dogoditi. Mi samo želimo da se vratimo svojoj kući i obnovimo svoj život."

Uredio: Rob Mudge

Napomena urednika: Stranim novinarima nije dozvoljen nezavisan pristup Gazi.