Ima li nade za dva zaboravljena izraelska taoca?
28. januar 2024Avera Mengistu i Hisham al-Sayed su taoci u Gazi od 2014., odnosno 2015. godine. Za razliku od oko 240 ljudi otetih u terorističkom napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kampanja za oslobađanje Mengistua i al-Sayeda dobila je malo publiciteta.
Ova dva slučaja i sličnosti između njih govore o široj priči o tome kako Izrael gleda na svoje taoce.
'Jako je teško', kažu rođaci
Hisham al-Sayed je izraelski državljanin, beduin Hura, grada na jugu. On je 2015. godine prešao granicu Gaze i od tada ga tamo kao taoca drži Hamas.
To nije bilo prvi put da je al-Sayed prešao granicu i ušao u Pojas Gaze. U prethodnim slučajevima su ga vraćali u Izrael. Ovaj put, međutim, Hamas je izabrao drugačiji odnos.
Islamistička militantna skupina, koju Europska unija, Njemačka, Sjedinjene Države i druge države označavaju kao terorističku organizaciju, kaže da je al-Sayed izraelski borac, ali organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) tvrdi da to nije slučaj i institira na tome da je on civil.
"Hisham je prešao granicu u Gazu zbog svoje bolesti", kaže njegov otac Sha'aban za DW.
Njegova porodica tri mjeseca nakon nestanka nije znala gdje se on nalazi. A onda je Hamas objavio saopćenje u kojem navodi da ga drže u Pojasu Gaze.
"Nas kao porodicu ovo pogađa tamo gdje najviše boli", kaže Sha'aban al-Sayed.
'Mentalno bolesna osoba koja se izgubila'
Avera Mengistu je još jedan Hamasov zatvorenik u Gazi. Ovaj izraelski Židov etiopskog podrijetla je iz južnog izraelskog grada Ashkelona.
Mengistu je 2014. godine sam prešao granicu Gaze, nakon čega ga je uhvatio Hamas. Kao i u slučaju Hishama al-Sayeda, Hamas tvrdi da je on izraelski vojnik.
No, kao i u slučaju al-Sayeda, organizacija HRW kaže da je Mengistu civil, a ne borac.
Sličnosti ovdje ne završavaju. Poznato je da Mengistu ima, kako je HRW ocijenio, "ozbiljne" mentalne probleme.
"Avera je prešao jednu od najsigurnijih granica na svijetu, pred očima sigurnosnih službi", prisjeća se njegov rođak, Gil Elias. „Govorimo o psihički bolesnoj osobi, koja se izgubila", kaže Elias.
Video s taocima daje znakove života
Obje ove porodice su godinama dobijale tračke nade u obliku video snimaka na kojima se njihovi najmilijih vide u zatočeništvu Hamasa.
Video snimak Avera Mengistua, objavljen u januaru 2023., prikazuje ga kako poziva izraelsku vladu da pregovara o njegovom oslobađanju.
"Odmah sam ga prepoznao", kaže Gil Elias. "Činilo se da je u dobroj fizičkoj formi prema onome što smo mogli vidjeti."
Za porodicu al-Sayed, međutim, dojam koji su dobili gledajući video snimak talaca, koji je objavila teroristička organizacija bio je razloga za zabrinutost zbog Hishamova fizičkog stanja. U videu Hamasa objavljenom u junu 2022., izraelski beduin je viđen kako leži u krevetu, spojen na medicinsku opremu.
Sha'aban al-Sayed kaže da je namjera video snimka bila da izvrši pritisak na porodicu i izraelsku vladu.
"Sve to je dio Hamasovog psihološkog rata", kaže on.
Iako postoje mnoge sličnosti između ova dva slučaja, najznačajnija razlika je u tome na koji način svaka porodica izražava kritiku i koga smatra krivim.
Gil Elias prisjeća se kako je porodica Mengistu vjerovala izraelskoj vladi da će Averu vratiti kući. On kaže da porodica godinu dana nije javno govorila o tome.
"Ovdje je riječ o ubijeđenoj cionističkoj porodici", kaže on, dodajući da je porodica učinila ono što joj je vlada naredila i o tome šutjela. "Ova naivnost je ono što Averu drži u Gazi više od devet godina", kaže Elias.
Dok porodica Mengistu okrivljuje izraelsku vladu, porodica al-Sayed kaže da je Hamas, i samo Hamas, odgovoran za situaciju u kojoj se nalazi njihov sin. Po njihovom mišljenju, Hamas djeluje protiv islama kao vjere držeći Hishama i Averu Mengistu kao taoce.
"U islamu se grijesi mentalno bolesnih ne računaju", kaže Sha'aban al-Sayed. "Ako su oni spremni osloboditi mentalno bolesne osobe samo ako dobiju nešto zauzvrat, oni rade protiv islama. Trebali bi prestati govoriti da su muslimanska organizacija. Ja to kažem kao musliman", kaže on.
Dvije zajednice diskriminirane u Izraelu
Međutim tu razlike prestaju. Ove porodice su u redovitom kontaktu, a obje opisuju međusobne odnose kao pune poštovanja i tople.
Međutim slučajevi Avere Mengistu i Hishama al-Sayeda također pružaju širu sliku o položaju njihovih dviju zajednicama – i diskriminaciji s kojom se suočavaju u Izraelu. I beduinska i etiopska zajednica pate usljed strukturne diskriminacije u izraelskom društvu.
Dok je kampanju za oslobađanje izraelskih talaca koje je Hamas oteo 7. oktobra teško ne primijetiti na ulicama Izraela i na društvenim mrežama, pozivi za oslobađanje Avere Mengistu i Hishama al-Sayeda jedva da su se čuli tokom godina njihovog zatočeništva u Gazi.
7. oktobar donio novu svijest o taocima
No Hamasovi teroristički napadi 7. oktobra donijeli su neočekivani razvoj događaja: činjenica da je islamistička skupina uzela više od 240 talaca transformirala je to pitanje u nacionalni prioritet.
Odjednom, porodice al-Sayed i Mengistu više nisu bile same.
"U početku niko nije bio zainteresiran za nas. Holokaust koji se dogodio 7. oktobra - a inzistiram na tome da ga nazovem holokaustom - pojačao je interes za naš slučaj", kaže Sha'aban al-Sayed.
Gil Elias opisuje sličnu situaciju. On kaže da je činjenica da Hamas drži toliko mnogo izraelskih građana kao taoce "povećala Averinove šanse."
"Danas osjećam topli zagrljaj koji dobijamo", kaže on. "Avera možda nije glavni razlog za ovaj zagrljaj, ali ljudi sada puno jasnije razumiju njegov slučaj."
Porodice se više ne osjećaju napušteno
Nedavno su Avera Mengistu i Hisham al-Sayed dodani na popis imena, koje predstavlja Forum porodica talaca i nestalih osoba, što znači da su njihova imena uključena u svjetsku kampanju za oslobađanje izraelskih talaca.
Gil Dickmann, čijeg je rođaka Yardena Gata Hamas oteo kao taoca Hamas 7. oktobra, sažeo je osjećaje mnogih Izraelaca na svom Instagram profilu, napisavši: "Gil [Elias] ovo doživljava već devet godina."
"Da smo bili s njim i njegovom porodicom, možda bismo svi bili pošteđeni ove noćne more od više od 100 dana", napisao je Dickmann.
Govoreći o percepciji izraelskog društva o Averinom slučaju, Gil Elias smatra da je riječ o nečem puno većem od taoca kojeg drži militantna skupina Hamas.
"Uvijek kažem da je Averin slučaj test za izraelsko društvo", kaže on i dodaje: "A to je test na kojem smo pali."
Uredili: Jon Shelton i Lucy James
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu