Nerazjašnjena priča oko ubojstava mađarskih Roma

Počinitelji su ubijali iz zasjede. Kukavički, hladnokrvno i okrutno. Palili su domove svojih žrtava i pucali u njih dok su bježale pred plamenom. Ili su ih ubijali u snu. Sveukupno je ubijeno šestero ljudi, uključujući jedno dijete. Ozlijeđeno je 55 drugih, uglavnom teško. Iz jednog razloga: jer su bili Romi.

Serija ubojstava Roma iz 2008./2009. predstavlja najteži rasistički zločin u novijoj mađarskoj kriminalnoj povijesti. Radi se o nizu desničarskih terorističkih napada – slično slučaju serije ubojstava NSU-a u Njemačkoj. Ubojstva Roma počinjena su na kraju socijalističko-liberalne vlade, kada je Mađarska potonula u korupciju i politička previranja. Nekoliko mjeseci kasnije na vlast je s dvotrećinskom većinom došao Viktor Orban.

Do danas serija ubojstava Roma u Mađarskoj nije do kraja rasvijetljena niti razrađena. Trojica počinitelja su doduše 2014. osuđena na doživotni zatvor, a suučesnik je dobio 13 godina zatvora. Međutim, usprkos uvjerljivim dokazima, uključujući opsežne DNK dokaze s mjesta zločina, ubojice su do sada odlučno poricale svoju krivnju. Jedan od njih, Arpad Kiss, koji se smatra glavnim počiniteljem i šefom skupine, je u nekoliko navrata javno progovorio negirajući da je ubojica.

Slučajni ubojica?

Sada, 13 godina kasnije, iz vedra neba, dolazi njegovo priznanje. I to u intervjuu budimpeštanskom dnevniku Magyar Nemzet, neslužbenom glasniku premijera Viktora Orbana i njegove vlade. Ta ispovijest je koliko šokantna toliko i bizarna. U intervjuu Kiss doslovce kaže: "Zločini su se dogodili, mi smo ih počinili." Opisuje ih kao "pogreške", ali ne pokazuje nimalo žaljenja ili stvarnog kajanja a novinar ne postavlja dublja pitanja koja bi mogla unijeti malo više jasnoće. Kiss također činjenicu da je grupa tijekom procesa zanijekala svoje postupke opisuje kao "pogrešku".

Iako je na suđenju definiran kao glavni počinitelj, organizator i "mozak" odreda ubojica, Kiss negira svoju vodeću ulogu. Htio je samo podržati mlađeg brata i ne svojom krivnjom je uvučen u ubojstva. Bizaran vrhunac intervjua je izjava Kissa da su posljednja dva ubojstva, u travnju i kolovozu 2009., mogla biti spriječena da su „istražne vlasti bolje radile".

Nepoznati pomagači

Ali nije samo zbog ovih izjava Kissov intervju pomalo senzacionalan. Kiss prvi put javno potvrđuje ono što svi dugogodišnji promatrači slučaja već dugo smatrali vrlo vjerojatnim: da su tijekom serije ubojstava postojali pristaše i suučesnici koji su novcem, oružjem i logističkim dojavama pomagali u napadima. U intervjuu Kiss govori o dvije osobe koje su navodno pomagale: lokalnom političaru iz desničarske ekstremističke stranke Jobbik i zaposleniku trgovine oružjem za kojeg se kaže da je preko rođaka imao pristup povjerljivim informacijama iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Kiss ne iznosi imena niti druge detalje o osobama. Međutim, tvrdi da je istražiteljima još 2020. dao opsežne detalje o dvojici suučesnika. Međutim, istrage o tome bile su neuspješne. “Mi smo odgovarali pred sudom ali dvoje spomenutih je pobjeglo”, kaže Kiss u intervjuu. "Mislim da je to uznemirujuće."

Nema reakcije na intervju

Kiss kaže da se nada reviziji svoje kazne. Kao i njegova dva suučesnika, osuđen je na "doslovni doživotni zatvor", što u Mađarskoj znači izlazak iz zatvora najranije nakon 40, a ne nakon 25 godina, kako je to uobičajeno. U listopadu 2021. Europski sud za ljudska prava ovu je praksu proglasio nezakonitom. Ako Mađarska implementira ovu presudu, Kiss bi mogao biti pušten 2034.

Iako se kod serija ubojstava Roma u Mađarskoj radi o rasističkom i desničarskom zločinu bez presedana, reakcija na Kissov intervju dosad je praktički ravna nuli. Tek rijetki mediji donijeli su prenijeli kratke sažetke. Ali ni političari iz Orbanove vlade i Orbanove stranke Fidesz ali ni iz oporbe nisu komentirali ova saznanja.

"Nijedna politička strana u Mađarskoj nema interesa za potpunom istragom i procesuiranjem serije ubojstava Roma, ovdje vlada konsenzus na svim stranama", kaže redatelj i novinar Andras B. Vagvölgyi za DW. Vagvölgyi je jedan od najboljih stručnjaka kad je u pitanju ovaj slučaj. Bio je prisutan tijekom većine ročišta u višegodišnjem procesu protiv počinitelja a 2016. je objavio i knjigu o seriji ubojstava Roma. Dugo je u kontaktu i sa samim Arpadom Kissom, s njim je obavio nekoliko dosad neobjavljenih intervjua a radi i na dokumentarnom filmu o ovoj seriji ubojstava.

Vagvölgyi smatra da bi temeljita istraga slučaja mogla rasvijetliti suučesništvo zaposlenika u sigurnosnim agencijama i tajnim službama. Isto tako pokazuje i nedostatak svijesti o anticiganizmu. "Političari su mi rekli da bi slučaj konačno trebao biti zaboravljen”, rekao je Vagvölgyi za DW.

Suučesnik na slobodi

Slično na ovaj slučaj gleda i liberalni bivši političar Jozsef Gulyas, koji zajedno s prijateljima i poznanicima još uvijek podržava preživjele iz serije ubojstava. "Nažalost, gotovo da nema interesa za slučaj, žrtve su gotovo zaboravljene", rekao je za DW. Kao zastupnik 2009./10., Gulyas je bio član parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost koji je u to vrijeme istraživao slučaj. “Prema javnim izjavama Arpada Kissa, sada bi najvažnije bilo da se pokrenu nove istrage i da tajne službe objave svoje podatke o slučaju”, traži Gulyas.

Hoće li se to dogoditi, ostaje otvoreno. Mađarska policija i Nacionalni istražni ured (NNI) do objave ovog teksta nisu odgovorili na pitanje DW-a planiraju li se nove istrage, a nisu odgovorili ni na pitanje jesu li obustavljene istrage protiv potencijalnih suučesnika, kako to tvrdi Kiss.

Koja je uloga bivšeg premijera?

Ono što je prije svega eksplozivno su indicije o mogućem suučesništvu mađarskih tajnih službi: između ostalog, Istvan Csontos, koji je osuđen kao pomagač i bio vozač počinitelja u zadnja dva ubojstva, bio je doušnik tadašnje vojne tajne službe KBH. Rečeno je da je otkrio svoje suučesništvo svom odgovornom časniku; međutim, ova informacija navodno nije proslijeđena. Csontos je pušten krajem kolovoza 2022. nakon 13 godina zatvora. Do sada se nije javno očitovao.

Međutim, pitanja zašto je Arpad Kiss sada dobio ovako istaknuti prostor za intervjue u neslužbenim državnim novinama bi moglo imati političku pozadinu. Kiss u intervjuu optužuje bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanyja da je neizravno bio upoznat i da je profitirao od serije ubojstava Roma. Gyurcsany je i danas politički aktivan – i više puta je bio meta napada Orbanove stranke Fidesz. Sam bivši premijer nikada nije uvjerljivo objasnio svoju ulogu u tom slučaju. Upite DW da se izjavni o tom pitanju, bivši premijer je do sada ignorirao.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu