Romi su zaboravljena rizična grupa

Stariji ljudi i oni koji su već bolesni, ljekari i medicinsko osoblje - oni su najugroženiji u korona krizi. Međutim, u javnost se skoro i ne govori o jednoj velikoj i posebnoj rizičnoj grupi u Evropi: o milionima siromašnih Roma. Za mnoge od njih, posebno u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, uskoro bi mogla nastupiti zdravstvena i humanitarna katastrofa.

Većina njih živi u nehumanim uslovima i uglavnom nema mogućnost da provodi higijenske mjere. Pored toga, mnogi od njih više ne mogu obavljati svoje neformalne poslove, poput sakupljanja otpada i plastike ili ulične prodaje prehrambenih artikala, kućnih potrepština ili cvijeća.

Romske organizacije alarmiraju javnost 

Ali nije riječ samo o tome. Mnogi Romi su, pored već rasprostranjenog antiromskog raspoloženja, trenutno izloženi posebnoj stigmi: neke zemlje poput Slovačke, Rumunije i Bugarske, pored općih ograničenja, poduzele su dodatne mjere za romska naselja - ona su preventivno pod karantenom ili su blokirana i okružena policijskim snagama.

Romske organizacije u Evropi su zbog toga alarmirale javnost. Centralno vijeće njemačkih Sintija i Roma se, primjerice, pribojava da „desničarski ekstremistički i nacionalistički političari u centralnoj i jugoistočnoj Evropi koriste trenutnu krizu kako bi provodili svoje rasističke pozicije i legitimirali ih kao vladine akte", navedeno je u saopćenju iz ove institucije. Povjerilac za Rome Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, češki poslanik František Kopřiva, također upozorava: "Umjesto da se pokuša da se Romi kao grupa, koja je posebno ugrožena virusom, zaštiti, neki političari aktivno raspiruju antiromsko raspoloženje."

Posebno ugrožena naselja sa mizernom infrastrukturom 

U Evropi živi između deset i dvanaest miliona Roma - oni su najveća manjina na kontinentu. Gotovo polovina svih evropskih Roma živi u sedam zemalja centralne i jugoistočne Evrope: Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Tamo su i neki od najozloglašenijih evropskih slamova, poput Lunika IX na periferiji istočnog slovačkog grada Košice, Stolipinovo u Plovdivu u Bugarskoj, Ferentari u rumunskoj prijestonici Bukureštu ili Šutka u blizini sjevernomakedonskog glavnog grada Skoplja.

Zajedničko svim tim naseljima, kao ostalim njima sličnim, je činjenica da u njima na skučenom prostoru živi veliki broj ljudi. Porodice u kojima tri ili četiri generacije žive zajedno često imaju na raspolaganju samo jednu ili dvije prostorije. Osim nekoliko komunalnih česmi instaliranih na ulici, u takvim naseljima obično nema tekuće vode ili kanalizacije. To stvara idealne uslove za širenje zaraznih bolesti poput Covida-19.

Iako su uslovi života Roma i okolnosti u siromašnim naseljima u svim centralnoevropskim i jugoistočnim evropskim zemljama dobro poznati, nigdje ne postoje centralne mjere kako bi se spriječilo munjevito i masovno širenje korona virusa, poput uspostavljanja boljeg snabdijevanja vodom. Željko Jovanović, koji vodi romski program Fondacije Otvoreno društvo, upozorava na dalje zanemarivanje brige o siromašnim Romima. "Do sada je većinsko društvo ignoriralo činjenicu da je nezaposlenost među Romima loša za cijelu ekonomiju, kao i da su napadi desničarkih ekstremista na Rome loši za demokratiju. Sada pak mora biti jasno da zdravstvena zaštita Roma ima direktne posljedice koje će se odmah odraziti za sve ne-Rome", rekao je Jovanović za DW.

Socijalni programi su hitno potrebni

U Slovačkoj je nova desničarska konzervativna nacionalna vlada pak prepoznala problem - ali ne bez dvojbenog načina pristupanja tom problemu. Premijer Igor Matovič je tokom sedmice najavio masovno testiranje Roma na korona virus, najprije u 33 naselja, a koja su trebala početi u petak. Najprije bi trebali biti testirane osobe koje su se nedavno vratile iz inostranstva. Planirano je da testove vrše vojni ljekari u pratnji vojnika. Zavisno od rezultata testiranja, pojedini stanovnici bi trebali biti smješteni unutar državnih karantenskih ustanova ili bi cijela naselja trebala biti u karanteni.

Prema Matovičevim riječima, vojna akcija "nije državna demonstracija sile", već se radi tek o sigurnosti samih Roma. Predstavnik Roma u slovačkoj vladi, Abel Ravaš, koji je ove sedmice smijenjen, u svojoj izjavi za portal Parametar oštro je kritizirao te mjere. Angažiranjem vojske se stigmatiziraju Romi, umjesto da im da osjećaj da je država njihov partner, rekao je Ravaš.

U Rumuniji i Bugarskoj su čak neka veća romska naselja blokirana od strane policije i žandarmerije, jer su se mnogi njihovi stanovnici tokom proteklih dana vratili iz inostranstva i, pored toga, očito masovno kršili pravila karantene. Na primjer, u Țanderaju na jugoistoku Rumunije, gdje žive brojni Romi, gradom patroliraju desetine maskiranih policajaca i grad je blokiran. I u Bugarskoj su romska naselja u gradovima Nova Zagora, Kazanlak i Zliven opkoljena policijskim snagama. Osim takvih policijskih i vojnih mjera, siromašni i posebno ranjivi Romi do sada su primali posebnu državnu pomoć u samo nekoliko pojedinačnih slučajeva. U Slovačkoj je za neke općine u romskim naseljima organizirano mobilno snabdijevanje pitkom vodom. U Rumuniji je ured gradonačelnika transilvanskog grada Cluja tokom prošle sedmice podijelio pakete s hranom i higijenom za 300 porodica koje žive na periferiji grada pored deponije smeća.

U Mađarskoj, posebno na istoku zemlje, gdje u nehumanim uslovima žive brojni Romi, aktivista i predsjedavajući Mađarskog romskog parlamenta Aladár Horvát, zatražio je poseban socijalni program za stanovnike segregiranih naselja. U pismu vladi i predsjedniku, on je predložio donošenje programa upravljanja kriznog menadžmenta za siromašne Rome u devet tačaka. "U getoiziranim područjima stanovnici nemaju ušteđevine, kao ni zaliha, tamo ne postoji zdravstvena briga i raste strah da više svojoj djeci neće imati dati šta da jedu", napisao je on. Do sada nije dobio odgovor.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android