"U pitanju je opstanak čovječanstva"

Kada čitav svijet jednom godišnje govori o zaštiti klime, potrebno je vremena, novca, mjesta, više nego inače. Na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji (COP23) u Bonu, od 6. do 17. novembra, učesnicima će prije svega biti potrebni strpljenje i jaki nervi. Ukoliko to ponesu sa sobom, ostalo ne bi trebalo da bude problem: skoro dvije sedmice, 196 partnera imaju vremena da razrade konkretne mjere za primjenu Pariskog sporazuma o klimi.

Njemačka, kao domaćin, za organizaciju je izdvojila čitavih 117 miliona evra – samo mobilni sistem zaštite od poplava, u slučaju rasta vodostaja Rajne košta dva miliona evra. Kada je o prostoru riječ: domaćin Bon je na obali Rajne napravio pravi šatorski grad za 25.000 učesnika – veličine oko osam fudbalskih terena.

Ali ovogodišnji razgovori bi mogli da budu teški. Sa jedne strane zbog najave predsjednika SAD Donalda Trampa o napuštanju Pariskog sporazuma. Sa druge strane delegacije bi tokom konferencije trebalo da razrade pravilnik, koji bi bio usvojen na sljedećoj klimatskoj konferenciji u Poljskoj, 2018. godine.

Nakon višegodišnjih napora da se postigne jedinstvo među zemljama, sada bi na papiru trebalo definisati konkretne mjere – veliki izazov.

To je prije svega u interesu zemalja koje su posebno pogođene klimatskim promjenama – ostrvske države poput Fidžija, koja ove godine predsjedava konferencijom COP23. „Mora se čuti glas onih koji su najranjiviji", kazao je još u maju premijer Fidžija Frank Bainimarama. „Ali zajedno moramo da govorimo u ime čitavog svijeta. Na kraju krajeva niko ne može da pobjegne od klimatskih promjena."

I gradovi i opštine imaju pravo glasa

Sa riječima iz Fidžija, koje odzvanjaju u ušima, na ovoj konferenciji vlade nailaze na nevladine organizacija, starije generacije na mlađe, a države na gradove i opštine. Na ovogodišnjoj konferenciji uloga opština će biti posebno velika, naglašava Nik Natal iz agencije UN zadužene za konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC). „Ne samo šta će se okupiti vlade iz cijelog sveta, kako bi se borili protiv klimatskih promjena – u tome će imati podršku i uspješnih kompanija i gradova."

Da se čuje glas gradova i opština – to je cilj i Morica Šmita iz pokrajinske radne grupe Sjeverna Rajna Vestfalija (LAG21). On će 14. novembra predstaviti klimatska partnerstva gradova i opština, kao što je saradnja gradova u Nikaragvi i Peruu. Prema njegovom mišljenju gradovi i opštine su i ranije dale veliki doprinos kada je riječ o temi zaštita klime. Zato smatra da je veoma dobro što oni sada raspolažu sa više resursa.

Gradovi i opštine će tako imati pravo glasa, umjesto da nijemo posmatraju i čekaju da čuju šta su predstavnici vlada dogovorili iza zatvorenih vrata.

Poneki stanovnik Bona će možda tokom šetnje uz obalu Rajne kada naiđe na šatorski grad da se upita: „Šta je sad ovo?" Neki su se možda u info-centrima raspitali o programu i žele da odu na neko od predavanja. Ali glavna pitanja građana su: „Hoću li sutra stići na posao", „Da li sam bezbjedan za vrijeme konferencije?" ili „Nadam se da neće biti nereda kao u Hamburgu za vrijeme samita G20."

I to je dio međunarodne konferencije, posebno zato će ovogodišnja biti najveća do sada u Njemačkoj. Iako su predstavnici grada optimistični, u pozadini ostaje pitanje: da li je Bon uopšte u stanju da organizuje jednu takvu konferenciju? Ne samo da za 25.000 ljudi treba obezbjediti hranu i prenoćište, već im treba omogućiti i da stignu od tačke A do tačke B. Kapacitet od 9.000 hotelskih soba u Bonu ni izbliza nije bio dovoljan pa će posjetioci svakog dana dolaziti sa šireg područja, od Kelna do Koblenca.

Sve to je značilo veliko planiranje i dobru koordinaciju između grada, Ministarstva za zaštitu životne sredine i agencije UN zadužene za konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC), koji su za pripreme imali samo jedanaest mjeseci. Nik Natal iz UNFCCC ističe da ovo neće biti samo najveća, već i „najzelenija klimatska konferencija ikad". Aspekt koji takođe traži mnogo vremena i novca. Bez obzira da li se radi u prevozu bez emisije štetnih gasova, vegetarijanskoj organskoj hrani ili o potpunom nekorišćenju štampanog papira - COP23 nastoji dati dobar primjer.

Dok je uglja, nema zaštite klime

Za Dirka Jansena iz Saveza za zaštitu životne sredine (BUND) takav plan održivosti na velikoj klimatskoj konferenciji je nešto što se podrazumijeva. Ograničavanje emisije štetnih gasova na konferenciji nije ništa u poređenju sa tim koliko se nedaleko odatle oslobađa CO2.

Jansen govori o rajnskoj proizvodnji uglja i najvećoj emisiji CO2 u Evropi. Zato će 4. novembra biti na demonstracijama „Zaštititi klimu – prestati sa korištenjem uglja!", za zatvaranje elektrana na ugalj. Aktivista za zaštitu klime smatra da nema zaštite klime dokle god se koristi ugalj. Njemačka se time ne pridržava ciljeva za zaštitu klime do 2020. godine, što je katastrofalan signal za svjetsku konferenciju o klimi. „Vrućeg vazduha i toplih riječi je bilo dovoljno, sada djela moraju da uslijede", ocjenjuje Jansen.

I pored sve zabrinutosti, u jednome se svi slažu, od organizatora do aktivista: u borbi protiv klimatskih promjena konferencija je jedina šansa. „Više nemamo vremena", naglašava Nik Natal iz UNFCCC. „Potrebna nam je COP23 kako bi pokazali koliko je goruća ova tema." Da je 117 miliona evra dobro uložen novac, smatra čak i koordinator demonstracija Jansen. „Ovdje se ne radi o klimatskoj pravdi, već o opstanku čovječanstva, a to je zadatak za koji se svakako isplati čitava ova organizacija." Strpljenje i jaki nervi, glavne pretpostavke za uspjeh konferencije, svakako će biti potrebni i onima koji se za vrijeme konferencije kreću u i oko Bona.