Zaštita klime moguća i bez Trumpa

Zaključno saopštenje sa samita G7, na kojem su se okupili ministri okoliša sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja, daje jasnu poziciju za ambiciozni program zaštite klime i istovremeno predstavlja odlučno "Ne!" politici američkog predsjednika Trumpa i njegove administracije. 

Ministri okoliša Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i evropski komesari za zaštitu čovjekove sredine su u saopštenju podvukli da je Pariški sporazum globalni instrumenat za efektivnu provedbu zaštite klime i da je to "ireverzibilan dogovor" u cilju ograničavanja kobnih posljedica zagrijavanja Zemlje. Oni će se založiti i da stepen zagrijavanja ne pređe 2,5 stepeni Celziusa.

Američka vlada se u jednoj fusnoti dokumenta distancira od kursa koji slijede druge zemllje iz grupe G7 ali i od "s tim u vezi povezanim finansijskim obavezama". Odluka američkog predsjednika Trumpa da izađe iz sporazuma nije, po mišljenju francuskog ministra okoliša Nicolasa Hulota, razlog za "katastrofalno raspoloženje". Borba protiv zagrijavanja planete Zemlje mogla bi, tvrdi on, sada biti intenzivirana.

Održivi vidovi energije kao faktori ekonomskog rasta

Šef UNEP-a Erik Solheim naglašava da preostalih 6 članica G7  "apsolutno odlučno" ostaje pri svom stavu "nezavisno od toga šta se dešava u Bijeloj kući". U oblasti obnovljivih vidova energije otvara se "mnoštvo novih radnih mjesta". Moglo bi se zaraditi puno više novca, nego sa fosilnim izvorima energije kao što su ugalj, nafta i prirodni gas. 

Na stvari slično gledaju i ministri okoliša. "Zaštita klime nije "ubica" radnih mjesta. Tim prije, što ona stvara pretpostavke za održivi privredni razvoj", smatra njemačka ministrica okoliša Barbara Hendricks. "Moderna politika u pogledu zaštite klime otvara velike šanse za privredni rast i zapošljavanje. O tome smo opsežno diskutovali."

Ukinuti subvencije

Na susretu u Bolonji su ministri okoliša 6 članica G7 - sa izuzećem SAD - dogovorili i brzu i sveobuhvatnu realizaciju Pariškog sporazuma ali i izradu ambicioznih planova za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u sopstvenim zemljama do 2020. godine. U komunikeu su ministri naglasili kakve šanse nudi Pariški sporazum "kao mogućnost za modernizaciju naših privreda, povećanje konkurentnosti i unaprjeđenje zapošljavanja i ekonomskog rasta". Predviđeno je i uvođenje tzv. CO2-cijena, koje se moraju platiti za zagađenje atmosfere ugljičnim dioksidom odnosno za prekoračenje dozvoljenih emisija.

Pored toga ministri su najavili i ukidanje subvencija za fosilne izvore energije do 2025. godine. Oni su predložili i da se poreski sistemi tako preurede da budu u skladu sa ciljevima zaštite klime.

Potreba za djelovanjem postoji i u oblasti finansiranja. Predstavnici vlada po prvi put traže od državnih razvojnih banaka da sve svoje investicije prilagode odrednicama Pariškog sporazuma i na taj način otežaju realizaciju investicija za projekte koji štete zaštiti klime. Oni podvlače i odgovornost industrijskih zemalja da od 2020. godine izdvajajaju 100 milijardi američkih dolara godišnje u cilju podrške zaštiti klime i mobilizaciji siromašnih zemalja u cilju prilagođavanja ciljevima Pariškog sporazuma.

Pohvale Italiji

Puno pohvala italijanskom ministru za okoliš, koji je bio domaćin samita G7 u Bolonji, stiglo je ne samo od evropskih kolega po funkciji nego i od strane organizacija za zaštitu okoliša. "Bolonja šalje jasnu poruku Vašingtonu i ostatku svijeta koja glasi: SAD ostaju izolovane nakon Trumpovog odbijanja da podrži sporazum o zaštiti klime. O Pariškom sporazumu se ne može pregovarati", izjavio je ekspert iz organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace Andree Böhling.

Zbijanje redova šest zemalja, članica G7 je važno samo ako sve što je dogovoreno bude ispunjeno djelima. Sada je pravi momenat da svaka zemlja ponaosob poveća nacionalne ciljeve u zaštiti klime. "Brzi razvoj obnovljivih vidova energije to čini mogućim", smatra Andree Böhling. "Francuski predsjednik Macron već je najavio da namjerava da učini mnogo više u pogledu zaštite klime od onoga na što je njegova zemlja dosada pristala. Do samita G20 u Hamburgu tim stopama bi morala krenuti i Angela Merkel i drugi šefovi država i vlada", zaključuje Böhling.

I organizacija Germanwatch hvali samit G7, ističući da je on dao "jasnu poziciju u odnosu na kurs američkog predsjednika Trumpa". To je i "ohrabrujući signal" da se uspjesi mogu ostvariti i bez američke vlade.

Izazovi za uspješno održavanje G20 ovoga jula u Hamburgu su tim prije veći što će se za konferencijskim stolom, pored Trumpa, naći i "zemlje poput Saudijske Arabije i Rusije, koje žive od prevashodno fosilnih izvora energije: nafte i gasa", kaže Christoph Bals, politički direktor Germanwatcha. "Stoga je još važnije poslati jasan signal da je ostatak svijeta prepoznao znak vremena".