Najveće krize u eri Angele Merkel

Koronavirus. Ta je riječ u Bundestagu prvi put izgovorena u popodnevnim satima 12. veljače/februara 2020. „Drage kolegice i kolege! Virus koji se širi iz Kine u međuvremenu ima globalne učinke.” Tako je svoj govor u plenarnoj dvorani tada započeo savezni ministar zdravstva Jens Spahn.

Tada se radilo o samo nekoliko slučajeva COVID-a, koji su se od tada pretvorili u pravu pandemiju. Samo u Njemačkoj je s virusom ili od virusa preminulo više od 90.000 ljudi. Zastupnici su se u Bundestagu svađali oko zaštitnih maski i redoslijeda cijepljenja, o lockdownu i ukidanju mjera. Riječ „korona" pritom je spomenuta bezbroj puta.

A koliko često se ustvari pričalo o koroni? To se može provjeriti na temelju zapisnika Bundestaga. Zastupnici su o virusu pričali više od 10.000 puta, a najčešće u okviru parlamentarne debate održane 14.5.2020. Tada je na dnevnom redu bio Zakon o zaštiti od infekcija, odnosno paket financijske pomoći. Pandemija je postala dominantna politička tema. I to je posljednja velika kriza u eri Angele Merkel.

Protokoli Bundestaga dokumentiraju da su prije korone njemačku politiku i kancelarski mandat Angele Merkel od 2005., obilježile prije svega tri krize: dolazak nekoliko stotina tisuća izbjeglica uglavnom iz Sirije, financijska kriza i klimatska kriza.

"Kancelarka se tijekom svoje karijere očito najviše bavila krizom eura i financijskom krizom”, kaže Ursula Weidenfeld, novinarka i biografkinja Angele Merkel. „Zato što je ključno pitanje bilo kako održati Europu na okupu? I kakvu ulogu Njemačka igra u toj Europi?”

"Kišobrani" za spas od bankrota

Merkel se u parlamentu u više navrata morala potruditi oko podrške zemljama poput Grčke, Portugala ili Irske, odnosno da se „kišobranima" u obliku milijardske pomoći te zemlje spasi od bankrota. Razni oblici financijske pomoći u Bundestagu su spomenuti više od 2000 puta. „Ako propadne euro, onda će propasti i Europa”, rekla je Merkel u Bundestagu 19.5.2010. Koordinacija između parlamenta i savezne vlade u tim je vremenima bila vrlo dobra, prisjeća se liberal Hermann Otto Solms, zastupnik koji je skoro 40 godina u Bundestagu branio boje FDP-a: "Zahvaljujući tome smo uspjeli relativno brzo financijsku krizu staviti pod kontrolu”, prisjeća se on u razgovoru za DW.

Merkel je ipak često morala „pritiskati” svoj vlastiti klub zastupnika da podrži njezinu politiku. Predmet sporova često je bila činjenica da i Njemačka, odnosno njemački porezni obveznici, na koncu konca odgovaraju za kredite ako ih navedene zemlje nisu u stanju vraćati. Razdor unutar konzervativnog tabora je imao posljedice: „Mora se podsjetiti na činjenicu da je AfD ustvari nastao iz otpora prema politici Angele Merkel oko spasa europske valute, radi se o stranci koja se pozicionirala desno od Unije CDU/CSU”, kaže Ursula Weidenfeld.

Izbjeglice i migranti

AfD se nešto kasnije, od 2015., fokusirao na pitanje migracija – broj ljudi koji su pobjegli iz Sirije i potražili utočište u Njemačkoj je jako porastao. U okviru samo jedne godine, u Njemačku je stigao skoro milijun izbjeglica.

Sirija je jedan od pojmova koji se najčešće spominjao na debatama u Bundestagu tijekom mandata Angele Merkel – na zasjedanju 4.12.2015. čak više od 600 puta. Bio je to dan kada su zastupnici podržali angažman Bundeswehra u borbi protiv „Islamske države”.

U kolovozu/avgustu 2015. Merkel je izrekla onu svoju čuvenu rečenicu „Uspjet ćemo” ("Wir schaffen das"), podsjeća Weidenfeld: „I tu se mogao steći dojam da je to prvi put da se kod Angele Merkel moglo vidjeti i njezina osobna uvjerenja.” Odbijanje te politike savezne kancelarke za AfD je postalo središnja tema. Dvije godine kasnije na krilima takve politike AfD ulazi u Bundestag.

Ali već i prije 2015 se u Bundestagu pričalo o ovoj temi. Integraciju je kancelarka nazvala „ključnom zadaćom našeg doba”, o tome je pričala i tijekom svog prvog kancelarskog govora u Bundestagu 2005. Ali rada nije ni slutila koliko velika će ta zadaća doista postati. Pojam „integracija” je na parlamentarnoj debati 25.2.2016. spomenut najčešće, naime oko 350 puta – s riječima „izbjeglice (oko 380 puta) i „azil” (oko 360 puta).

Iako se tako često spominjala riječ „integracija”, zanimljivo je da su tijekom debate neke oporbene stranke kancelarki i njezinoj vladi predbacile da u kontekstu izbjegličke i politike migracija ne vodi dovoljno računa o integraciji. Vlada je naime ograničila „spajanje obitelji”, odnosno počela voditi restriktivniju politiku doseljavanja članova obitelji onih ljudi koji su dobili azil u Saveznoj Republici.

Je li se tijekom posljednjih desetljeća, osim tema o kojima se priča, promijenio i ton diskusija? Da, kaže nam Hermann Otto Solms. „Ulaskom AfD-a u parlament izbor riječi se zaoštrio.” On ipak dodaje da je dobro da se u Bundestagu vode žestoke debate, jer kako kaže "birači moraju razaznati da se tamo vodi bitka oko boljih rješenja”.

Klimatska kriza

Ovo je tema koja je godinama u fokusu Bundestaga – ustvari nijedna druga tema nije bila tako dugo u prvom planu kao klimatska kriza. Pojam „zaštita klime" spomenut je na skoro svakom (80%) zasjedanju Bundestaga otkako je Merkel postala kancelarka – on je dokumentiran na 768 od ukupno 958 zasjedanja.

U svom prvom govoru kao kancelarka pred Bundestagom, Merkel je koncem 2005. zaštitu klime prezentirala kao gospodarsku temu: „Ja ću, a ovo upućujem i u smjeru ministra za zaštitu okoliša, na mojim putovanjima u inozemstvo kao njemački tehnološki know-how svjesno propagirati projekte zaštite klime koji su pogotovo nakon Protokola iz Kyota od iznimnog značaja za zemlje u razvoju. Izvoz tehnologija i zaštita klime danas su tijesno povezani jedno s drugim. Mislim da na tom polju možemo demonstrirati našu ulogu kao izvozni svjetski prvaci.”

2006./2007. Merkel se prezentira kao klimatska kancelarka, inscenira u crvenoj outdoor-jakni pred glečerima koji se otapaju, Njemačka je tada bila pionir po pitanju eksploatacije obnovljivih izvora energije.

Ali nakon više od 12.000 puta koliko je „zaštita klime” spomenuta u Bundestagu otkako je Merkel postala kancelarka, bilanca je dosta mješovita. Bundestag je doduše usvojio razne zakone kojima se potiče korištenje obnovljive energije, odnosno zakona koji ciljaju na zaštitu klime – ali to su bili kompromisi, aktivisti kažu da su ti potezi stigli prekasno ili da ne idu dovoljno daleko.

Merkel je i sama govorila o propustima po pitanju zaštite klime. Na jednoj konferenciji za novinare koncem srpnja/jula ove godine, dakle samo nekoliko dana nakon velikih poplava na zapadu Njemačke, ona je rekla: „Puno toga se dogodilo i ne bi se trebali pretvarati kao da se ništa nije dogodilo. Ali u odnosu na proklamirani cilj (…) nije se dogodilo dovoljno toga.” Tek su 2020. zastupnici Bundestaga „blagoslovili" izlazak Njemačke iz eksploatacije klimatski štetnog ugljena 2038. „I zato se tempo mora pojačati", dodala je Merkel.

U aktualnoj predizbornoj kampanji zaštita klime je jedna od najvažnijih tema – pa i zato što su poplave u srpnju/julu pokazale ljudima koliko je prijetnja realna. S obzirom na opasnosti od suša, vrućina i poplava, „klima” bi i u sljedećem sazivu Bundestaga mogla biti jedna od onih riječi koje će biti najčešće spominjane.

Metoda istraživanja: analiza iz ovog teksta je napravljena na temelju zapisnika Bundestaga, koji su dostupni i na internetu. Uz pomoć kompjutorskih programa istražili smo koliko je puta neka tema bila spomenuta u Bundestagu. Pritom smo uvažili samo govore članova Bundestaga u plenarnoj dvorani, a ignorirali smo spominjanje neke teme u pisanim dokumentima. Nekoj temi smo „pribrojali" i sinonime, odnosno srodne izraze (na primjer: u statistici teme „klimatska kriza” ulaze i spominjanja pojmova „klimatske promjene”, kada je netko govorio o „Ankari” to su pribrojali temi „Turska” i slično).

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu