Njemačka predstavlja Klimatski paket, koštaće milijarde
20. septembar 2019
Da li će Njemačka do 2030. godine ispuniti svoje ciljeve u oblasti zaštite klime. Da li će ispuniti svoj udio u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama? Ciljevi za 2020. godinu nisu ostvareni, to je jasno. Da se taj debakl ne bi ponovio, Savezna njemačka vlada namjerava da u petak (20.9.) predstaviti Prijedlog zakona o zaštiti klime. Kancelarka Angela Merkel (CDU) i njen vicekancelar Olaf Šolc (SPD) se slažu se: to da bude nešto veliko.
„Sjedeti skrštenih ruku nije alternativa“, nedavno je Merkelova izjavila u Bundestagu. Iako će zaštita klime koštati mnogo, ignorisanje problema koštalo bi još više. Ministar finansija Šolc toj temi daje i privrednu dimenziju. Njemačka, naime, mora da postane tehnološki pionir u zaštiti klime. Uz prave mjere, Njemačka bi mogla da ostane privredno visokotehnološka zemlja, ali i da sačuva dobra radna mjesta i nepromijenjen ostvaruje izvozne uspjehe.
„Mi to možemo, jer imamo privredne mogućnosti, ali i inženjere“, rekao je Šolc nakon sastanka odbora njegovih Socijaldemokrata ovog ponedjeljka (16.9). VD predsjednika SPD Malu Drejer je dodala: „Ako odredimo pravi smjer, zaštita klime u srednjoročnom periodu može da bude bolja investicija od bilo kog programa za ekonomski podsticaj."
Kome sve to ide u korist?
Međutim, kancelarka i njen zamjenik imaju sasvim lične razloge za tako predano angažovanje u borbi protiv klimatskih promjena. Politička karijera Angele Merkel privodi se kraju. Kako će je upamtiti? Kao kancelarku koja nije uspjela da realizuje ciljeve koje je Njemačka sama sebi postavila? Ili će ući u istoriju kao borac za klimu?
Olaf Šolc želi da postane predsjednik SPD i da održi svoju stranku u vladi s CDU i CSU. To neće biti lako jer je članstvo SPD u velikoj mjeri protiv nastavka koalicije. Šolc je opstanak u koaliciji vezao za klimatski paket, jer očekuje da će time sakupiti poene u SPD i osvojiti vrh stranke.
Širok dijapazon mjera
Ono što će vlada Njemačke predstaviti kao cjelinu, za sada je poznato samo u opštim crtama. To će biti „miks instrumenata“, najavila je savezna ministarka za zaštitu okoline Svenja Šulce (SPD). „Donijećemo program vrlo različitih mjera, ali sve su one usmjerene u istom smjeru – smanjenju CO2. Glavni element biće cijena CO2 za saobraćaj i zgrade. Ko želi da uloži u nove prozore, krov ili sistem za grijanje i na taj način svoju kuću učiniti klimatski prihvatljivijom, možda će se radovati poreskim olakšicama“.
Savezna vlada takođe planira da na ulice izvede sedam miliona električnih automobila. Kupce bi trebalo namamiti premijom od nekoliko hiljada evra za kupovinu takvog automobila. Uz to, trebalo bi izgraditi milione dodatnih stanica za punjenje. U osnovi, više saobraćaja trebalo bi preusmjeriti na željeznicu, uz povoljnije karte s nižim PDV-om. Javni prevoz će se generalno proširiti. CDU takođe želi da udvostruči porez na avionske karte na oko 15 evra. Pored toga, obaveznu putarinu za teretna vozila u Njemačkoj trebalo bi proširiti na sve puteve.
Koliko koštaju štetni gasovi?
Dok se u slučaju određivanja cijene ugljen-dioksida CDU oslanja na trgovinu emisijama gasova, a time i na tržišno-ekonomsko rješenje, SPD zahtijeva veće poreze na energiju. „Oni koji zagađuju okolinu više od onih koji je štite moraju u budućnosti i da plate više“, rekla je Malu Drejer. „Oni koji brinu o okolini moraju da osjete finansijske olakšice“
„Socijaldemokrate insistiraju na tome da klimatske promjene moraju da budu izvodljive čak i za one koji imaju niska primanja. Znamo da se ljudi plaše skupih i brzih promjena“, kaže Drejer. Stoga će se SPD pobrinuti da promjene budu socijalno pravedne.
Pritegnuti kaiš ili ući u dugove?
Troškovi su očekivani, ali građane bi trebalo opteretiti što manje. Kako sve to uklopiti? Ministar finansija Olaf Šolc upozorava: „Zaštita klime ne može se sprovesti bez uloženih sredstava. To je istina koja važi i za savezni budžet.“ Za 2020. godinu nisu planirala nova zaduživanja. Ali, da li je to održivo?
CDU ne želi da žrtvuje uravnotežen javni budžet, čak ni po cijenu zaštite klime. Stoga se u toj partiji raspravlja o tome koliko to zapravo može da bude skupo. Ako je potrebno, može se uštedjeti na drugim mjestima, kažu iz vrha CDU. Što se SPD tiče, od toga neće biti ništa.
„Crna nula“?
Iako je Olaf Šolc zvanično još uvijek za tzv. „crnu nulu“ tj. stabilni budžet bez zaduživanja, većina u SPD ne bi imala ništa protiv novog duga. Pogotovo jer uravnoteženi budžet nije propisan zakonom, ali je od 2011. godine ustavom predviđeno da Njemačkoj više nije dozvoljeno prekomjerno zaduživanje. Međutim, postoji prostor za manevar od 0,35 odsto BDP. To bi godišnje bilo oko dvanaest milijardi evra novog duga, što bi sigurno pomoglo u finansiranju klimatskog paketa.
U međuvremenu, i zahtjevi koji stižu iz privrede postali su glasniji – ne držati se „crne nule" po svaku cijenu. Zeleni čak žele da odu korak dalje. Dužnička kočnica, kakva sada postoji, nastala je u vremenima u kojima su kapaciteti bili ograničeni visokim kamatama, tvrdi predsjednik Zelenih Robert Habek. On zato poziva na prilagođavanje njemačke dužničke politike evropskim zahtjevima stabilnosti. To bi državi dalo između 30 i 35 milijardi evra dodatnih sredstava“, smatra Habek.