Na zapadu blato i čekanje, na jugu još napeto

Kad ode voda, ostaje blato. I ostaje čekanje. U nedjelju (18. juli) mjesto Dernau u okrugu Arvajler (Ahrweiler) na zapadu Njemačke podsjeća na radnu akciju. Selom gamižu traktori, kamioni, cisterne sa pitkom vodom. Ispred kuća su ljudi, blatnjavi od glave do pete, sa lopatama u rukama. Rijeka Ar (Ahr) se prošle srijede izlila čitavih dvije stotine metara iz korita, preko pruge, vinograda, groblja, do većine dvorišta.

- pročitajte i ovo:  Prvo korona, sada poplave - hotspot Heinsberg

„Mi smo čak imali sreću", kaže nam jedan stanovnik. „Dva stepenika su falila da voda iz podruma dođe do prizemlja."

Dolina je smještena između strmih brda, na kojima se "sunča" vinova loza. Ovaj, u normalna vremena prizor sa razglednice, prošle sedmice je postao klopka, opasna po život.

U ovom kraju je bilo najmanje 117 žrtava. Neki su uhvaćeni na spavanju u suterenu, drugi su ostali zarobljeni u podrumima, kada su pokušavali da spase stvari ili isključe struju, trećima su pak kuće padale na glavu. U obližnjem Zincigu (Sinzig) je stradalo dvanaestoro štićenika doma za osobe sa teškim invaliditetom.

- pročitajte i ovo:  Moramo se prilagoditi klimatskoj krizi

Nevrijeme otišlo na jug

Njemačka broji ukupno preko 160 žrtava nevremena koje je počelo istorijskim padavinama prošle srijede (14. jul) kada je ponegdje bilo i po dvjesta litara kiše po kvadratnom metru u samo nekoliko sati.

„Radilo se o desetak minuta. Toliko je trajalo dok voda nije došlja do članaka i počela da nosi automobile", kaže jedan vatrogasac koji je prethodne dane proveo u akciji.

Za naredne dane Njemačka meteorološka služba ne najavljuje nove obilne padavine. Nevrijeme se preselilo na jug, u pravcu Bavarske, Austrije i Švajcarske, ali tamo katastrofa nije poprimila razmjere kao na tromeđi Njemačke, Belgije i Holandije. U Belgiji su do sada potvrđene 24 žrtve.

Dunav kod Pasaua, na granici Njemačke i Austrije, bio je blizu da dostigne najviši nivo od 8,5 metara. Tamo je situacija i dalje napeta. Inače, meteorolozi su još prošlog ponedjeljka i utorka upozoravali na kiše kakve nikad nisu bile zabilježene u ovim predjelima.

Traži se ostavka ministra

Da li su toliki ljudi stradali jer je zakazao sistem za rano upozoravanje? Zašto ljudi nisu evakuisani? Kako se voda povlači, sve više pljušte kritike na račun ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera, čiju ostavku traže neke opozicione partije. Na udaru je i Savezni zavod za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK).

„Naša infrastruktura za upozoravanje je funkcionisala", brani se Armin Šuster (Armin Schuster), šef tog zavoda. „Poslali smo preko 150 upozorenja preko naših aplikacija i medija", rekao je on.

Oko devet miliona ljudi koristi aplikaciju NINA preko koje BBK obavještava o dolazećim katastrofama. Ali, problem je što je u mnogim mjestima brzo nestalo struje, pa ljudi nisu mogli da napune svoje mobline telefone. Nisu ni ojačani nasipi, niti je neko pokušao da evakuiše ljude. Šuster nije znao da kaže u koliko se mjesta uopšte oglasila sirena za slučaj opasnosti.

Udruženje gradova i opština Njemačke izjasnilo se za jačanje sistema za upozoravanje, kao i informisanja stanovništva kako da se ponaša u slučaju opasnosti. Tada valja isključiti struju i gas, izbjegavati podrum i imati spremnu zalihu hrane, rekao je Gerd Lansberg, prvi čovjek tog udruženja.

Takođe, svaka kuća treba da ima tranzistor na baterije kako bi mogla da čuje vijesti.

Ostaje čekanje

Prema riječima savezne ministarke za nauku Anje Karliček (Anja Karliczek), nepogode poput pljuskova, oluja i suše praktično su se udvostručile u prethodnih 30 godina.

Trenutno se godišnje u Njemačkoj izdvaja 65 miliona evra za istraživanje efekata klimatskih promjena. Karliček kaže da to treba pojačati: „Radi se o zaštiti ljudskih života, imovine i neprocjenjivih kulturnih dobara."

Sve te inicijative dolaze prekasno za Dernau i slična mjestašca koja, izvjesno, neće tako brzo ponovo biti pitoreskna kao prije katastrofe. Onaj mještanin, kojem je voda poplavila cio podrum, pokazuje nam dvorište sa pola metra naslaga blata. Valjda će, kaže, doći neko sa bagerom da to pokupi.

„Ali, ovdje se sada ne može živjeti. Kažu da ćemo struju, vodu i gas dobiti tek oko Božića", priča on. Iz osiguravajuće kuće će, kad stignu, navratiti da procijene štetu. Ovaj čovjek je barem imao osiguranje.

Nemanja Rujevic (agencije, Tagesschau)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu