Može li referendum na Krimu uticati na sjever Kosova, jug Srbije ili BiH?

Deutsche Welle: Gospodine Altman, da li se Kosovo i Krim mogu uopšte uporediti? Mnogi upućuju na sličnosti s obzirom da većinu na Kosovu čine Albanci, koji su u opet u okviru Srbije bili manjina. Slično je na ukrajinskom Krimu, gdje ima najviše Rusa. Kkao vi gledate na tu poredbu?

Franz-Lothar Altmann: „Mislim da je to miješanje baba i žaba. Na Kosovu smo imali situaciju da je albansko stanovništvo bilo ugroženo akcijama srpske vojske. Bilo je to protjerivanje velikih razmjera i postojala je opasnost od genocida. Tek tada je uslijedila intervencija spolja. Ali, njen cilj nije bio pripajanje Kosova Njemačkoj ili Sjedinjenim Državama." "U slučaju Krima je intervencija ruskih trupa očigledno usmjerena na vraćanje ove teritorije u sastav Rusije. To je velika razlika. Druga važna stvar, na Krimu nije postojala prijetnja po rusko stanovništvo, nije bilo straha od pogroma. Na Krimu ni u kojem slučaju nema te vrste opasnosti koja je na Kosovu zaista postojala.“

Deutsche Welle: Da li referendum na Krimu može ponovo da otvori Pandorinu kutiju, da utiče na situaciju na sjeveru Kosova, jugu Srbije ili Bosni i Hercegovini?

Franz-Lothar Altmann: „Svaki slučaj je ´sui generis´. Pogledajmo samo Rusiju – ona je u slučaju Čečenije intervenisala kako bi spriječila odvajanje, a sada u slučaju Krima interveniše kako bi omogućila odvajanje i pripojila sebi određenu teritoriju. Čak su i ta dva slučaja potpuno različita. Mislim da nije moguće porediti to sa Kosovom, Katalonijom ili Škotskom. Pravo na samoopredjeljenje je veoma sporno u međunarodnom pravu. Nema saglasnosti oko toga kada je opravdano samoopredjeljenje ili secesija kroz referendum". "Uvijek se polazi od toga da odnosi treba da ostanu stabilni. Tek onda kada prijeti nestabilnost – recimo u slučaju progona ili genocida – smatra se da je odvajanje opravdano. U slučajevima Katalonije i Škotske ima i drugih momenata, secesija je moguća samo ako je matična država odobri. Dakle mnogo je nepoznanica i slučajevi ne mogu tek tako da se porede.“

Deutsche Welle: Matične države teško da će negdje prihvatiti odvajanje nekog dijela svog teritorija…

Franz-Lothar Altmann: „Polazim od toga da će svaka država najprije reći „ne“ odvajanju dijela svoje teritorije. To je jasno. Ali još jednom: slučajevi Kosova, Čečenije ili Katalonije nisu uporedivi. Od slučaja do slučaja treba gledati koji su razlozi što se traži odvajanje i da li su uticaji spolja tome primjereni. U slučaju Krima je očigledno da je referendum postao moguć samo zato što je Rusija poslala vojnike na Krim.“

Deutsche Welle: Da li u slučaju krize u Ukrajini uopšte vidite neko rješenje koje bi moglo da zadovolji i Zapad i Rusiju?

Franz-Lothar Altmann: „Da. Rješenje bi moglo da bude ustrojavanje Ukrajine kao prave federacije. To bi podrazumijevalo da krimska autonomija dodatno dobije na kvalitetu kao dio ukrajinske federacije. I da možda i istočni dio zemlje dobije odgovarajući status.“

Autor: Bahri Cani / Nemanja Rujević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić