Schröder uporedio Kosovo i Krim

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je objavio tekst pod naslovom „Dobar prijatelj“ u kojem autor, Berthold Kohler, piše o prijateljstvu bivšeg njemačkog kancelara Gerhrda Schrödera i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Podsjećanja radi, bivši njemački kancelar Gerhard Schröder izjavio je da ono što se dešava na Krimu jeste kršenje međunarodnog prava ne želeći pritom da kritikuje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Schröder je, međutim, rekao da je on, kao njemački kancelar u jugoslovenskom konfliktu kršio međunarodno pravo. "Tamo smo mi poslali naše avione..., na Srbiju i zajedno sa NATO snagama bombardovali jednu suverenu državu, a da pri tom nije postojala odluka Vijeća sigurnosti UN...", rekao je nedavno Schröder.

„Zapad je godinama gledao Miloševićevo etničko čišćenje na području bivše Jugoslavije i vojno intervenisao tek nakon što sankcije i beskonačni pregovori nisu urodili plodom i nakon što je genocid na Kosovu bio u punom jeku“, piše Kohler u „FAZ-u“ i nastavlja“: „Schröder je tada rekao da bi bilo ´cinično i neodgovorno ´ preći preko humanitarne katastrofe bez da se išta poduzme. Moskva je tada bila protiv intervencije, a sada, kada je riječ o Krimu, spremna je na intervenciju. Međutim, na Krimu se ne vrši genocid. Čak se ne može govoriti ni o pritiscima na manjine. ´Teroristi`i „fašisti´ od kojih Putin navodno sada mora štititi ruske i ukrajinske državljane na Krimu su do sada ostali nevidljivi. Sa takvim obrazloženjem bi i Kina mogla umarširati u Sibir. Međutim, šta briga Schrödera za takva razmišljanja jer u poslovima vezani za gas i naftu odavnina važi pravilo: `Prijatelj ostaje uvijek prijatelj, čak i kada bi se srušio cijeli svijet`“, piše u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Krim nije Kosovo

Veza između Krima i Kosova je tema kojom se bavi Ronen Steinke u listu „Süddeutsche Zeitung“. „Gerhard Schröder je govoreći o Krimu bio samokritičan i njemačkoj publici rekao: ´ljudi, ni mi nismo bili bolji´. On je time mislio na vojnu intervenciju na Kosovu 1999. godine. Schröder je rekao da je i tada prekršeno međunarodno pravo, ali da je intervencija bila ispravna jer se u humanitarnom smislu i u pružanju pomoći ugroženima nekada mora preskočiti međunarodno pravo. Kada je riječ o Krimu, Putin očito ima slično mišljenje. Na Krimu je ugrožena njegova ruska manjina u Ukrajini. On misli da joj je potrebna zaštita - inače će je pregaziti ukrajinski nacionalisti. Bivši njemački kancelar govori o onom što stručnjacima za međunarodno pravo teško prelazi preko usana, a to je da Povelja UN-a nije Biblija, nego pravilnik koji su napravili ljudi i koji je sa moralne strane često prilično neadekvatan“.

„Na Krimu nema humanitarne katastrofe koju Putin mora spriječiti. Onaj ko poredi Kosovsku noćnu moru iz 1999. godine sa Krimom je ciničan. Na Kosovu su se ljudi borili za život, a na Krimu za svoje mjesto u geopolitičkim strukturama. Postoje i dvije ogromne razlike: prije nego je NATO na vlastitu ruku počeo sa vojnom intervencijom na Kosovu, bilo je mnogo napora na pronalasku rješenja koje bi odgovaralo proceduri UN-a: bilo je hitnih apela i višesatnih hitnih sastanaka Vijeća sigurosti“, piše pored ostalog u istu „Süddeutsche Zeitung“.

Novi roman Saše Stanišića

Novi roman Saše Stanišića „Vor dem Fest“ je tema kojom se bavi list „Tageszeitung“. Autor teksta u uvodu postavlja pitanje: „da li se autoru smije predbaciti to što zna koliko je dobar?.

„Saša Stanišić se našao u centru pažnje debate o njemačkoj savremenoj književnosti. Stanišić se u drugom romanu, koji negrađen nagradom „Alfred Döblin“, udaljio od autobigrafskog kazivanja i centar zbivanja smjestio u selu u Uckermarku. Stanišić nije ironični podrugljivač nego nadareni komičar. Svaki od njegovih likova su bezuslovno simpatični. On ih uzima za ozbiljno, ali ih opisuje sa humorom. To se rijetko susreće“.

„Prvi Stanišićev roman ´Kako vojnik popravlja gramofon´ je bio literarna senzacija“, piše list „Die Welt“ i podsjeća da je u međuvremenu preveden na 30 jezika „Oko drugog romana, čitatelji oblijeću kao lisica oko kuće“, piše „Die Welt.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose