Mostar - ogledalo BiH

Administracija u Mostaru je u kolapsu. Od izbora je prošlo već devet mjeseci, a grad još nema ni gradonačelnika, ni Gradsko vijeće, niti budžet. Za ovakvu situaciju, prema mišljenju Donalda Štajnberga, potpredsjednika Međunarodne krizne grupe, zaslužan je neodgovarajući gradski statut, ali i etnička demografija. « Na području Mostara, gdje većinsko stanovništvo čine Hrvati, u manjini su Bošnjaci, a tu je i manja grupa Srba, postoji istorija nasilja i etničkog čišćenja. Posljednje 3-4 godine bili smo svjedoci obnove i napretka grada zahvaljujući jednoj novoj etničkoj dinamici. Međutim, problemi nastali u Mostaru u posljednjih godinu dana, prijete da zatruju međusobne odnose, pogotovo između Hrvata i Bošnjaka, što bi moglo da predstavlja potenicijalani rizik za povratak u konfliktno stanje. » Dešavanja u Mostaru, prema mišljenju Međunarodne krizne grupe, jasno oslikavaju šta se dešava sa sistemom u kome ne postoji međuetnički dogovor. To bi trebalo da pretdstavlja i upozorenje za celu Bosnu i Hercegovinu.

"Probleme možete riješiti sami"

Situacija u Mostaru je « slika u ogledalu » situacije u BiH. Ponavlja se slučaj gdje se većinska etnička zajednica trudi da nametne svoje vođstvo manjinskoj zajednici, zahtjevajući od kancelarije Međunarodne zajednice da reaguje i izvši pritisak u tom pravcu. U slučaju Mostara u pitanju je većinska hrvatska zajednica, dok se Bošnjaci bore za ravnopravni udio u odlučivanju, ali i za pažnju svojih lidera u Sarajevu, koji su pak fokusirani na druga pitanja.

I dok se i iz međunarodne zajednice i iz Brisela sve češće mogu čuti poruke kojima se od bosansko-hercegovačkih lidera zahtijeva da nacionalnu retoriku i razmjerice ostave po strani kako bi se usresredili na pitanja važna za napredak zemllje, u Međunarodnioj kriznoj grupi pozivaju političke lidere i u Mostaru i u cijeloj BiH da pokažu ozbiljnost i preuzmu odgovornost za sopstvenu budućnost: « U Mostaru se sva pitanja mogu riješiti u gradskom Vijeću, i nema potrebe da Kancelarija visokog predstavnika upotrijebi specijalna ovlaštenja. Vrijeme je da se partije dogovore, da se definišu zajednički principi za budućnost, kao i da se dokaže da u multietničkim sredinama većina može da vlada uz poštovanje prava manjina. »

Uz evropsku perspetivu do stabilnosti

Međutim, uprkos podizanju tenzija u posljednjih godinu dana, BiH je zemlja u miru, gdje lideri pokušavju da iznađu rješenja za probleme, smatraju u Međunarodnioj kriznoj grupi. U zemlji postoje još mnoga otvorena pitanja kao što su finalizacija dejtonskog procesa, osiguravanje prava manjina, uz omogućavanje većini da vlada, kao i pitanje koegzistencije različitih entiteta sa nacinalnim institucijama. Takva pitanja postavljaju se i u drugim zemljama, s tim što u BiH ona poprimaju jedno novo značenje, zasnovano na gorčini konflikta koji su se dogodili ranije.

Ono što je sada bitno jeste da se dođe do zajedničke vizije, kaže Donald Štajnberg za Dojče vele, i zaključuje : « Takva zajdenička vizija zavisiće umnogome od evropske perspektive za budućnost BiH. Zaviseće i od konkretnih poteza koje bi EU do kraja godine treblo da učini kada je u pitanju uloga evropskog specijalnog predstavnika. »

Krizna grupa traži od međunarodne zajednice da pomogne u rješavanju krize u Mostaru, ali da ne nameće rješenje lokalnim liderima, koji su prvenstveno odgovorni za situaciju u tom gradu, ali i u cijeloj zemlji.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić