Moskva i Ankara: Povratak na početak

Vladimir Žirinovski je impulsivan čovjek. Ako vođi ruskih Liberalnih demokrata nešto ne odgovara on to kaže. U protekloj godini to je snašlo Tursku. Nakon što su turske zračne snage oborile ruski borbeni avion na tursko-sirijskom graničnom području Žirinovski, koji je studirao turkologiju, je potpuno izgubio kontrolu. U jednom tv-show on je Tursku proglasio "neprijateljem broj jedan" i uzvikivao: "Turska je Rusiju oduvijek mrzila!" i čak zaprijetio da će baciti atomsku bombu na Istanbul. 

Do ratnih sukoba doduše nije došlo. U Moskvi su ipak bili strašno ljuti i uveli su sankcije protiv Turske, a na diplomatskom parketu je vladalo ledeno doba. Međutim od ljeta su bileteralne veze ponovo u zamahu. Preduvjet je bilo formalno izvinjenje Ankare: predsjednik Redžep Taib Erdogan je službeno izrazio žaljenje zbog obaranja ruskog borbenog aviona.   

Trenutna posjeta turskog premijera Binala Yildrima je već četvrti sastanak na visokom nivou predstavnika obje države u nekoliko mjeseci. Yildrim je između ostalog vodio razgovore sa svojim kolegom po dužnosti Dmitrijem Medvjedevim. 

Kristian Brakel je šef Fondacije Heinrick-Boell u Istanbulu. Za Tursku je približavanje dvije zemlje važno već i samo zbog ekonomskih veza, kaže on. "Turska ekonomija koja cvjeta je okosnica AKP-ove vlade predsjednika Erdogana. Ovaj motor rasta, na kojem ona već dugo počiva, u posljednje vrijeme zapinje, a sankcije su bile dodatno opterećenje", kaže ovaj ekspert za Tursku u razgovoru za DW.

Trgovina nacionalnim valutama

Ipak još uvijek nisu ukinuta sva trgovinska ograničenja, a turska privreda loše stoji. U jesen je agencija za rejting Moody's smanjila kreditnu sposobnost Turske na bezvrijedni nivo, turska lira se nalazi u slobodnom padu i u poređenju sa prethodnom godinom je izgubila 20 posto svoje vrijednosti.

Kako bi stabilizirao posrnulu ekonomiju i ojačao liru Binali Yildrim tokom svoje posjete Moskvi nosi u prtljagu sasvim osobitu želju. Ubuduće želi razviti trgovinu sa Rusijom u lokalnim valutama, rekao je on.

U pozadini ovog razmišljanja je sljedeće: Turska uvozi znatno više robe nego što izvozi, slaba lira je nepovoljna u odnosu na jaki američki dolar. Ako se primjerice kupovina nafte ili gasa obavlja u rubljama, a Rusija zauzvrat u Turskoj kupuje lirama onda dolazi do stabilizacije valute.

Ono što u teoriji dobro zvuči, financijski eksperti odbijaju. Ekonomista Deniz Cicek radi u banci QN sa sjedištem u Istanbulu. "Podrazumijeva se da bi bilo idealno da se ugovori zaključuju u nacionalnoj valuti. No moramo znati da su ugovori zaključeni u stranoj valuti zbog toga jer je povjerenje u liru tako nisko. Pod sadašnjim uvjetima će dakle biti teško pronaći firme koje dugoročno žele voditi poslove u lirama.  

Poruka Zapadu

Međutim ovdje ne igraju ulogu samo bilateralne veze. Kristijan Brakel smatra da Ankara i Moskva žele poslati znak Zapadu. Riječ je o pokušaju da se "EU i SAD signalizira da u slučaju potrebe postoje i drugi partneri. Međutim svi učesnici znaju da je to lažna slika. Rusija ono što EU i SAD (za Tursku) ostvaruju ne može nadomjestiti ni u sigurnosnopolitičkom ni u ekonomskopolitičkom smislu", kaže Brakel.

U tom kontekstu ne čudi da je Binali Yildrim u Moskvi pred novinarima pokazao zadovoljstvo. I to iako njegova želja za trgovinom u lirama i rubljama nije naišla na odobravanje. Protekle godine je doduše bilo "teških vremena" u odnosima, rekao je on: "Ali ta vremena su prošla. Mi imamo cilj dalje razvijati odnose", rekao je turski šef vlade.

I na ruskoj strani su čini se ponovo pomireni. Već koncem novembra je Vladimir Širinovski na sastanku sa gradonačelnikom turskog glavnog grada Ankare pohvalio približavanje dvije zemlje i rekao sa sigurnošću kako će uskoro "sve turske plaže biti pune ruskih turista". 

Iako bi diplomatski tonovi Vladimira Žirinovskog mogli razumno zvučati za bilateralne veze, za neke njegove pristalice oni su možda ipak malo razočarenje. Žirinovski je naime sa svojim napadima protiv Turske postao zvijezda na Youtubu. Njegov nastup je imao desetine hiljada pregleda.