Milijarda eura više za zbrinjavanje izbjeglica

Njemačka savezna vlada je tek djelomično udovoljila zahtjevu pokrajina za većom financijskom potporom u zbrinjavanju izbjeglica. Ove godine će paušalni iznos koji vlada u Berlinu stavlja na raspolaganje pokrajinama biti uvećan za jednu milijardu eura. To je sinoć objavio njemački kancelar Olaf Scholz nakon punih šest sati pregovora s čelnicima njemačkih pokrajina.

Tim novcem bi pokrajine trebale pomoći općinama u troškovima zbrinjavanja i u digitalizaciji baze podataka službi za strance. Već ranije je savezna vlada pokrajinama odobrila potporu u iznosu od 2,75 milijardi eura, od čega su milijarda i pol za izbjeglice iz Ukrajine, a ostatak za ostale migrante koji su došli u Njemačku.

No pokrajine u ovim pregovorima nisu uspjele dogovoriti trajno rješenje gdje bi se, po njihovom mišljenju, novčana pomoć automatski računala po broju izbjeglica i migranata koji su došli u neku od pokrajina. Isto tako je odgođen sporazum da savezna vlada u znatno većoj mjeri sudjeluje u zbrinjavanju. Što su tu točne brojke i koliko je to doista novaca, to trebaju utvrditi radne skupine, ali je već na ovom sastanku dogovoreno da to bude što prije kako bi se konačni sporazum postigao već na sljedećem sastanku u studenom (novembru) ove godine.

"Poštena pomoć"

Predsjednici njemačkih pokrajina su ipak zadovoljni rezultatima ovog sastanka. Čelnik konferencije saveznih pokrajina, predsjednik vlade pokrajine Donje Saske Stephan Weil (SPD) je sretan što su se duhovi smirili. Ovu dodatnu milijardu eura potpore u teškom financijskom stanju pokrajina treba "pošteno vrednovati", misli i predsjednik vlade pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, Hendrik Wüst (CDU). No naglašava i kako savezna vlada mora preuzeti odgovornost koja bi se "orijentirala na zbivanja u migraciji", a i njegov kolega Weil smatra kako savezna potpora ne može biti kruti mehanizam, nego da to treba biti "sustav koji će moći disati".

Zaključak ovog sastanka o izbjeglicama navodi čitav niz mjera i najava što će se učiniti kako bi se ubrzala odluka o dodjeli azila i dosljedno protjerivale one osobe kojima je zahtjev za azil odbijen. Njemačka vlada je između ostalog obećala u skoro vrijeme predočiti prijedlog zakona po kojem će i Gruzija i Moldavija biti svrstane u sigurne zemlje porijekla. Kancelar je također obećao da će mjera uskraćivanja slobode kretanja osobama koje čekaju izgon biti produžena s 10 na 28 dana.

- pročitajte i ovo:  Nijemci za izmještanje postupaka za azil na vanjske granice EU

Migranti opet dolaze

Berlin je isto tako obećao intenzivno raditi na sporazumu o migrantima kojim će zemlje podrijetla brže prihvaćati svoje državljane kojima je u Njemačkoj odbijen zahtjev za azil. Scholz tu naglašava kako je to nužno da u Njemačkoj dobiju zaštitu oni kojima je ta zaštita doista i potrebna. Weil tu pak prije svega vidi potrebu da oni koji nemaju pravo na boravak onda i što prije napuste Njemačku.

Izbjeglice iz Ukrajine su daleko najveća skupina koja je 2022. došla u Njemačku: u ovu zemlju ih je došlo oko milijun, ali oni niti ne trebaju postavljati zahtjev za azil. Ali raste i broj onih koji bježe iz drugih kriznih područja i traže azil u ovoj zemlji. U prva četiri mjeseca je njemački Ured za migrante i izbjeglice primio gotovo 102.000 zahtjeva za azilom, 78% više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše ih dolazi i dalje iz Sirije, Afganistana i Turske. Već i te brojke dovode mnoge općine do samih granica mogućnosti zbrinjavanja i pružanja utočišta tim došljacima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu