Vlada i pokrajine se svađaju oko novca za izbjeglice

Više od milion ljudi iz Ukrajine su registrovani kao ratne izbjeglice u Njemačkoj. Tu treba dodati i 218.000 migranata koji su 2022. godine zatražili azil u ovoj zemlji. Plus 102.000 ljudi u prva četiri mjeseca ove godine; što je povećanje za 78 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

- pročitajte još: EU očekuje daljnji porast broja podnositelja zahtjeva za azilom

Koji su trenutni troškovi njemačke države?

29,84 milijardi evra prošle godine, 26,65 milijardi ove godine – nedavno je izračunao njemački ministar finansija Kristijan Linder koliko savezna vlada već troši na izbjeglice – ali tu je uključeno i skoro jedanaest milijardi evra za suzbijanje uzroka bjekstva u inostranstvo.

- pročitajte još: Njemačka: veći broj napada na objekte za smještaj izbjeglica

Sa pet milijardi evra, savezna vlada preuzima veliki dio socijalnih davanja za izbjeglice iz Ukrajine. Iznos socijalnih davanja za izbjeglice iz drugih regiona je isto tako visok. Pored toga, postoje usluge integracije u iznosu od 2,7 milijardi evra i opšti paušalni iznos od 2,75 milijardi evra, koji se preko poreza na promet sliva u savezne pokrajine. Savezna vlada sopstvenim programima podržava i širenje dnevnih boravaka, digitalizaciju škola i izgradnju stanova.

Koji su argumenti savezne vlade?

Njemačka vlada ne želi da značajno povećava pomoć saveznim pokrajinima i opštinama za smještanje i brigu oko izbjeglica jer su njeni dugovi nastavili da rastu, dok su mnoge pokrajine i opštine imale suficit u budžetu.

Takozvana semafor-vlada (SPD, Zeleni i FDP) se poziva na Ustav, prema kojem su za finansiranje izbjeglica nadležne savezne pokrajine i opštinske vlasti. Državna revizija je takođe utvrdila da savezna vlada već finansira znatan iznos rashoda koje, prema Osnovnom zakonu, moraju da plate savezne države i lokalne vlasti. To je 2021. godine bila suma od 24 milijarde evra.

Još jedno obrazloženje: savezne pokrajine i opštine dobijaju sve veći udio u državnim poreskim prihodima i zato bi trebalo da budu u stanju da ispunjavaju svoje zadatke. Njemačka vlada ubuduće želi da obaveže pokrajine da se izjasne koliko su od državnog paušala od 3,5 milijardi evra zapravo proslijedile opštinama.

Kako argumentuju pokrajine?

Ako se povećava broj izbjeglica, moraju se povećati i beneficije savezne vlade. Njemačka vlada mora značajno da se pomjeri – o ovoj liniji se dogovorilo 16 saveznih država prije planiranog sastanka u Kancleramtu u srijedu (10. maja 2023. godine).

U stvari, savezna vlada je smanjila svoju pomoć posljednjih godina, uprkos rastućem broju izbjeglica, sa 9,1 milijarde evra u 2016. na 2,75 milijardi evra, koliko ta pomoć iznosi sada.

Šta predlažu pokrajine?

Po mišljenjima premijera 16 pokrajina, Njemačka bi trebalo da se vrati na paušalnu stopu po izbjeglici. Savezna vlada je od 2016. do 2021. prebacivala pokrajinama 670 evra mjesečno po tražiocu azila, a sada bi ova paušala trebalo da bude povećana na oko 1.000 evra - po slučaju. Odlučujuća prednost: savezna i pokrajinske vlade ne moraju stalno da pregovaraju o troškovima izbjeglica.

Međutim, pokrajine su prije dvije godine podržale ukidanje ovog paušala. Pored toga, one traže paušal za maloljetne izbjeglice bez pratnje i punu nadoknadu troškova za smještaj izbjeglica. Državna vlada takođe mora da obezbijedi sopstvene nekretnine za smještaj izbjeglica, zahtijevala je premijerka Meklenburg-Zapadne Pomeranije Manuela Švezig.

Do kada bi imigracione vlasti trebalo da budu potpuno digitalizovane?

Samit će se baviti i dodatnim mjerama o kojima bi trebalo da se dogovore savezna i pokrajinske vlade. Do kraja 2024. godine imigracione vlasti bi trebalo da budu u mogućnosti da automatski obavljaju svoje radne procese koristeći elektronske fajlove, zahtijevaju iz državne vlade u Berlinu.

Šta bi trebalo da se desi sa odbijenim tražiocima azila?

Prema navodima savezne vlade, povratak odbijenih tražilaca azila u njihove matične zemlje trebalo bi da bude pojednostavljen. Zakonska pravila, koja su otežavala deportacije, treba da se prilagode, konkretno: proširiće se mogućnosti pretresa policije i produžiti takozvani izlazni pritvor sa deset na 28 dana.

Pored toga, vlada želi da dozvoli pritvor do deportacije bez obzira na zahtjeve za azil, žalbe na zabranu ulaska i boravka više ne bi trebalo da imaju suspenzivan efekat na prisilne povratke.

Da li će druge zemlje biti proglašene sigurnim zemljama porijekla?

Kancelar Olaf Šolc predložio je da se Moldavija i Gruzija proglase sigurnim zemljama porijekla. Na kraju, Bundestag i Bundesrat odlučuju koja će zemlja biti klasifikovana kao kao bezbjedna zemlja porijekla.

Prije samita o izbjeglicama, CDU i CSU pozvale su da se zemljama porijekla smanji razvojna pomoć ako ne prime nazad odbijene tražioce azila. Međutim, vlada je to odbila.

Kako Njemačka namjerava da smanji broj tražilaca azila?

Federalna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer želi da osigura da se u Evropskoj uniji, u određenim slučajevima, odluke o zahtjevima za azil donose u centrima na spoljnim granicama EU.

Izbjeglice iz Pakistana, Bangladeša, Maroka ili Gruzije mogle bi da budu deportovane direktno u svoju domovinu ako bi bile odbijene.

Kaže se i da ljude iz Sirije i Avganistana, koji su činili najveću grupu izbjeglica u Njemačkoj 2022. godine, treba tretirati kao i do sada.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu