Migranti probili poljsku granicu

Dvije veće grupe migranata su, prema pisanju poljskih medija, na putu ka EU prešle poljsko-bjelorusku granicu. Više destina migranata uspjelo je da u blizini sela Krinki i Bialovieca presiječe ogradu i pređe preko granice, javila je poljska novinska agencija PAP u utorak kasno uveče. PAP citira portparolku granične policije, da su na oba mjesta ograde nasilno probijene.

- pročitajte još:Protjerivanje migranata u Bjelorusiju nije rješenje

Dopisnik njemačkog javnog servisa ARD je izvijestio da je u jednoj grupi bilo 80, a u drugoj 200 ljudi. Radi se mahom o Kurdima. Najveći broj njih je vraćen u Bjelorusiju.

Noći na temperaturama ispod nule

Bjeloruski graničari su objavili fotografije ljudi krvavih ruku i glava. Vidjele su se duboke posjekotine na rukama, s obzirom da su pokušavali da prođu kroz ogradu od bodljikave čelične žice. Rečeno je i da su ovi ljudi medicinski zbrinuti. Kadrove, koje je ujutro objavila autoritarna postsovjetska republika nije bilo moguće provjeriti.

Osim toga, hiljada migranata u Bjelorusiji na granici ka Polsjkoj provelo je još jednu noć na hladnoći, na temperaturama ispod nule. Državni mediji u Minsku objavljuju snimke očajnih ljudi koji u šatorima pored vatre strpljivo čekaju da pređu granicu EU. U državnim medijima su se takođe vidjele slike kako političari i aktivisti donose migrantima nešto hrane i vode.

Mnogi migranti očigledno žele u Njemačku

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko u utorak je zahtijevao da se ljude pusti da pređu granicu. Oni ne žele da se zadržavaju u Poljskoj, već prije svega žele u Njemačku, rekao je Lukašenko u jednom intervjuu.

Evropska unija smatra da je upravo on odgovoran zbog pogoršanaj situacije na granici ka Poljskoj. „Posljednjeg evropskog diktatora" bije glas da ciljano mami ljude iz kriznih oblasti Sirije, Avganistana, Libije i Iraka i krijumčari ih do granica EU. Lukašenko je odbacio optužbe i okrivio međunarodnu krijumčarsku mrežu da je odgovorna za dolazak ovih ljudi. U EU pak smatraju da je riječ o Lukašenkovoj reakciji na sankcije Zapada, koje su toj zemlji uvedene zbog kršenja ljudskih prava i pritiska na one koji drugačije misle.

Mas za dodatne sankcije

Još uvijek aktuelni ministar spoljnih poslova Njemačke, Hajko Mas (SPD) založio se za uvođenje sankcija protiv svih koji su odgovori za krijumčarenje izbjeglica u Bjelorusiju. „Nikome ne treba dozvoliti da nekažnjeno učestvuje u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima", rekao je Mas. Ovo važi za zemlje porijekla, tranzitne zemlje, ali takođe i za avio-kompanije, koje omogućavaju prevoz ljudi u Bjelorusiju. Evropska unija je spremna „da povuče jasne konsekvence". Mas se takođe zalaže za uvođenje novih direktnih EU sankcija  Bjelorusiji. „Lukašenko mora da uvidi da njegova kalkulacija ne prolazi. To, međutim, ne isključuje da se ubuduće sankcije prošire i na druge privredne oblasti."

- pročitajte još: Ursula fon der Lajen za dodatne sankcije Bjelorusiji

Pojedini privredni sektori poput industrije kalijumovih soli i energetike su već pogođene sankcijama.

Prema izjavama diplomata, stalni predstavnici vlada zemalja EU bi već ove srijede (10.11) trebalo da iniciraju proširenje sankcija. O njima bi moglo da se odlučuje na sastanku ministara spoljnih poslova EU narednog ponedjeljka. EU ionako ne priznaje Lukašenka kao predsjednika nakon spornih parlamentarnih izbora održanih prošle godine.

Na granici nekoliko stotina Jezida

U ovom trenutku ekspert za međunarodne odnose Ljevice, Gregor Gizi upozorava od vojne eskalacije. „Ni sekund više se ne bi smjelo razmišljati o vojnom rješenju. Jer, Rusija se sve više osjeća okružena NATO-om i reagovala bi iz tog razloga direktno ili indirektno. Onda bismo imali svjetski ratni konflikt, koji nijedna strana sebi ne može da priušti", rekao je Gizi Uredničkoj mreži Njemačke.

- pročitajte još: EU priprema nove sankcije protiv Bjelorusije

Centralni savjet Jezida u Njemačkoj zahtijeva da EU prihvati izbjeglice. „Situacija u kojoj se ljudi nalaze je užasna, noći su hladne, nedostaje hrane i lijekova. EU ne smije sada da se zagradi", kaže Irfan Ortac, zamjenik predsjedavajućeg Centralnog savjeta Jezida u Njemačkoj za njemačke medije. Prema saznanjima Centralnog savjeta na granici se nalazi i nekoliko stotina Jezidkinja i Jezida.

ss/tagesšau/agencije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu