EU priprema nove sankcije protiv Bjelorusije
10. novembar 2021Najneobičniji doprinos situaciji na poljsko-bjeloruskoj granici dao je u utorak ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov: zašto EU ne želi da pruži „finansijsku podršku" vladi u Minsku, kako bi se izbjeglice odvratile od puta ka poljskoj granici? Uostalom to je uradila sklopivši ugovor sa Turskom.
Konzervativni poslanik u Evropskom parlamentu Markus Ferber to je ovako prokomentarisao: „Erdogan je bio izumitelj te nehumane strategije, a Lukašenko od toga pokušava da napravi model franšize. Na spoljnoj granici Poljske sada se odlučuje da li će takvi pokušaji ucjene i dalje uspijevati".
Poljska pojačava političku akciju
U utorak ujutru premijer Poljske Mateuš Moravjecki pokrenuo je političku inicijativu. Nakon posjete graničnom prelazu Kuznica prema Bjelorusiji koji je u međuvremenu zatvoren i u čijoj blizini hiljade izbjeglica čeka kako bi nastavilo put ka EU, Moravjecki je na Tviteru napisao: „Ovdje se radi o stabilnosti i bezbijednosti čitave EU. Taj hibridni napad Lukašenkovog režima usmjeren je protiv svih nas. Nećemo dozvoliti da nas zastraše i branićemo mir u Evropi sa našim partnerima iz NATO i EU.
Odmah je uslijedio odgovor Ministarstva odbrane iz Minska koje je optužbe nazvalo „neosnovanim i nedokazanim". Ono je optužilo Poljsku da namjerno povećava tenzije. „Upozoravamo poljsku stranu da se uzdrži od provokacija protiv Bjelorusije, čime ona nastoji da opravda nezakonitu upotrebu nasilja nad ugroženim, nenaoružanim ljudima, među kojima je mnogo žena i djece".
NATO osuđuje Lukašenka
Poljski predsjednik Andžej Duda u međuvremenu je zatražio podršku generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga. U intervjuu za DW, njegov zamjenik Džejms Apaturaj rekao je da je NATO, naravno, solidaran sa Poljskom. „To šta se tamo dešava je neprihvatljiva hibridna kampanja Lukašenkovog režima, tu nema nikakve sumnje. Poruka Moskve i Minska o tom ‚humanitarnom problemu' – da se Poljska ne odnosi humano – više je nego lažna i cinična, jer oni to, naravno omogućavaju".
Ali šta Poljska želi da postigne uvlačenjem odbrambenog saveza u spor s Bjelorusijom? Prema mišljenju diplomata, taj potez ima prije svega karakter upozorenja da saveznici moraju više da učine kako bi se kriza suzbila, jer u suprotnom prijeti da eskalira. Oni bi prije svega mogli da iskoriste svoje kontakte sa zemljama Bliskog istoka kako bi izvršili pritisak da se zaustave letovi izbjeglica ka Bjelorusiji.
-pročitajte još: Protjerivanje migranata u Bjelorusiju nije rješenje
Plan Varšave nije da uključi vojnike NATO u akciju na granici sa Bjelorusijom, ona bi jedino mogla da zamoli za podršku međunarodnih policijskih snaga. Poljska je nedavno stacionirala više od 10.000 vojnika u zabranjenoj zoni kako bi spriječila izbjeglice da pređu granicu. Prema informacijama iz Varšave, plan je da se na bjeloruskoj strani granice skupi između 12.000 i 15.000 migranata. Teško je provjeriti brojke, jer niko nema pristup zabranjenoj vojnoj zoni. Evropski posmatrači govore o 4.000 izbjeglica koje se nalaze u tom regionu.
EU želi dodatne sankcije
Evropska unija je tokom ljeta uvela sankcije Aleksandru Lukašenku, nakon što je on civilni avion kompanije „Rajaner" u kojem se nalazio mladi kritičar režima primorao da sleti. Tada su, pored uobičajenih zabrana putovanja i blokiranja računa za članove vlade i zvaničnike, postojale i ograničene ekonomske sankcije, recimo za izvoz vještačkog đubriva, jednog od glavnih izvoznih proizvoda Bjelorusije. Ali te sankcije su oprezno formulisane i ekonomska šteta za režim se smatrala ograničenom.
Sada je EU ukinula vizne olakšice za putovanja za članove vlade i državne službenike. Razmatraju se i dalje sankcije protiv osoba i organizacija koje su uključene u krijumčarenje migranata. Među njima su i turističke agencije, čarter i druge kompanije, poput državne avio-kompanije „Belavia", koja onda više ne bi mogla da iznajmljuje čarter avione u zemljama EU.
-pročitajte još: Poljska uvela vanredno stanje zbog 32-oje Avganistanaca
„Pozivam na uvođenje dodatnih sankcija, uključujući i moguće sankcije protiv avio-kompanija iz trećih zemalja", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i dodala da su zamislive zabrane prelijetanja i slijetanja. Prema riječima portparola Komisije, EU trenutno pokušava da prikupi podatke i da ispita letove iz Maroka, Sirije, Irana, Katara i drugih zemalja Bliskog i Dalekog istoka, kako bi utvrdila na koji način se migranti krijumčare, posebno u Bjelorusiju.
Kazne protiv avio-kompanija morale bi da budu pravno obavezujuće. Paketom mjera će se tokom sedmice baviti ambasadori EU u Briselu, a o tome će se dalje odlučivati u ponedjeljak na sastanku ministara spoljnih poslova EU.
Evropljani moraju da djeluju – ali kako?
Poljski poslanik u Evropskom parlamentu Rišard Legutko ima velika očekivanja od Brisela: „Za Evropu je došao trenutak istine kada mora da dokaže svoje korisnost. Imamo migrantsku krizu novih razmjera. Poljska je odgovorna za zaštitu istočne granice EU, a time i za bezbijednost svih Evropljana". Ne bi trebalo da se ponovi situacija iz 2015. godine. Ali tako nešto nije na vidiku: prema navodima njemačkih vlasti, u Njemačku je u međuvremenu stiglo 8.400 migranata, koji su u Evropu došli preko Bjelorusije i Poljske.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Njemačke, Horst Zehofer, u intervjuu za jedne novine poručio je da bi Evropska komisija morala odmah nešto da preduzme kako bi se Poljskoj pružila podrška u obezbjeđivanju granice. Pomoć koju je ponudila Agencija za zaštitu granica EU, Fronteks, poljska vlada je do sada odbacivala, navodeći da ima dovoljno vojnika i graničara. Kritičari pretpostavljaju da Varšava ne želi da neko posmatra njene akcije u zabranjenoj zoni na granici, jer postoje izvještaji o ilegalnim „pušbekovima".
Kritika dosadašnje briselske politike nemiješanja u ono što se dešava na granici, dolazi iz redova stranaka koje trenutno rade na formiranju takozvane semafor-koalicije u Berlinu: „Protivimo se nehumanim pušbekovima“, istakla je šefica poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu Katrin Gering-Ekart. I stručnjak Socijaldemokrata za pitanja migracije, Lars Kasteluči, poručuje: „Osnovna prava, uključujući pristup azilu, moraju u svakom trenutku biti omogućena na spoljnim evropskim granicama".
-pročitajte još: Poljska „barijera“ na granici s Bjelorusijom
Narednih dana komesarka EU nadležna za migracije Ilva Johanson i potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Šinas, planiraju ponovo da posjete zemlje porijekla i tranzita izbjeglica kako bi razgovarali sa tamošnjim vladama. „Očajni, nelegitimni režim u Minsku poziva ljude i govori im da je to siguran i lak način da dođu do EU". Predstavnici EU, međutim, žele jasno da stave do znanja da je bjekstvo preko Bjelorusije veoma opasno, i s obzirom na to da se bliži zima, kaže Ilva Johanson. Većina migranata dolazi iz kurdskih oblasti u sjevernom Iraku, iz Sirije i Avganistana. Ni njihove vlade, ni same izbjeglice ne bi trebalo da budu otvorene za takve pozive.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu