Migranti biraju svoje političke predstavnike

“Hvala bogu što živimo u ovoj demokratskoj zemlji gdje nam zakoni dopuštaju uključenje u politički život kako ne bi stvarali paralelna društva. To nikuda ne vodi osim stvaranju tenzija”, kaže Asad Selimanjin, kandidat Saveza za inovacije i ravnopravnost (BIG). Selimanjin se u gradskom i integracijskom vijeću u Kelnu, za koje je kandidat, želi založiti za izborno pravo svih migranata: “Većina stranaca u Njemačkoj u toku godine provede 11 mjeseci, a samo mjesec dana u zemlji porijekla iz koje su neki otišli prije 20, 30 ili 40 godina. Ako njemački političari govore o migrantima i migraciji, onda trebaju pričati s nama, a ne o nama.”

Više stranaca u gradskoj upravi

Selimanjin je rođen u Njemačkoj i u BiH je, kao i većina djece "gastarbajtera", provodio samo godišnje odmore. Pohađao je školu u kojoj su među 400 učenika bila samo dva stranca. Kada se preselio u Keln, upoznao je, kako kaže, “novu Njemačku”. U toj “novoj Njemačkoj” se Selimanjin želi pored ostalog zalagati i za veći broj stranaca u gradskoj upravi. Na to ga je ponukao statistički podatak da 17 posto stanovnika Kelna nema njemačko državljanstvo i da 350.000 stanovnika ima migrantsko porijeklo. “U gradskoj upravi se taj omjer ne vidi”, kaže Selimanjin koji je protiv podijeljenosti u društvu.

“Veliki problem je što građani stranog porijekla imaju malo interesa za politiku u Njemačkoj. To se vidi po izlaznosti na izbore. Naprimjer, na izborima za integracijsko vijeće u NRW-u je 2010. godine učestvovalo 11,16 posto od ukupno milion stranaca koji su imali pravo glasa. Mnogo je razloga za slabu izlaznost birača. Većini kandidata nedostaju logistička i finansijska sredstva kako bi se reklamirali i vodili predizbornu kampanju.

“Bosanci i Hercegovci kao i drugi stranci skoro i da ne znaju da se mogu kandidovati”, kaže Tayfun Keltek, predsjednik Integracijskog vijeća Sjeverne-Rajne Vestfalije. “Ako ne znaju da se mogu kandidovati onda ne izlaze ni na izbore. Ako Bosanci nemaju kandidata, onda neće ni glasati”, kaže Keltek.

Stranci nezainteresovani za politiku

Selimanjin bi u integracijskom vijeću, ali i gradskoj skupštini, pored ostalog trebao zastupati i interese stanovnika Kelna koji su porijeklom iz BiH. “Žalosno je što se Bosanci u Kelnu, ali i cijeloj Njemačkoj, više ne angažuju u političkom životu. Iako je integracijsko vijeće savjetodavno tijelo koje daje prijedloge gradskom vijeću, mislim da se i kroz njega može doći, kako do bolje, tako i brže integracije. Ako se ne angažujete, malo toga će se promijeniti”, kaže Selimanjin.

“U jednoj zemlji nije lako živjeti kao migrant”, kaže Tayfun Keltek, predsjednik Integracijskog vijeća Sjeverne-Rajne Vestfalije. On ipak dodaje da postoji veliki broj prednosti koje stranci imaju u jednoj zemlji, a to je dvojezičnost i život između dvije kulture.

Upravo od života između dvije kulture o kojem govori Keltek mogli bi najviše profitirati mladi. O njima se često govori da su integrisani. Međutim, kaže Keltek, to je socijalna, ali ne i politička integracija”: "Mladi nisu zainteresovani za politiku. Njemačka bi se još više trebala otvoriti oprema migrantima i dozvoliti da se više bave politikom u zemlji u kojoj žive i plaćaju porez. Da ima toga, posjeta turskog premijera Erdogana Kelnu ne bi plijenila toliku pažnju stanovnika Njemačke turskog porijekla.”

S obzirom da je integracijsko vijeće, kako kaže Selimanjin “savjetodavno tijelo koje daje prijedloge gradskom vijeću, pred budućim članovima vijeća je mnogo posla. Osobama migrantskog porijekla je, kako pokazuju posljednja ispitivanja javnog mnjenja, i dalje teže doći do posla nego Nijemcima. Njemački predsjednik Joachim Gauck je u govoru povodom 65 godišnjice njemačkog ustava govorio o useljavanju u Njemačku i pored ostalog rekao “Našoj zemlji su potrebni useljenici”. Ruka je dakle pružena. Migranti je samo trebaju prihvatiti.