"Međureligijski dijalog kao put pomirenja i integracije u BiH"

“Period mira i suživota Jevreja, katolika, pravoslavaca i muslimana u Bosni i Hercegovini mnogo je duži od perioda konflikata i to je dobar zalog za budućnost", ocijenio je nakon održavanja susreta mladih teologa u Sarajevu i Bijeljini Erdin Kadunić, politikolog i projektni koordinator Fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini. Kadunić, koji je odrastao i studirao u Njemačkoj, smatra da su ovi mladi teolozi “mali ambasadori”, koji će kasnije, nakon završetka studija otići u svoje zajednice i prenijeti znanje svojoj vjerskoj zajednici.

Fondacija "Konrad Adenauer" od 2005. godine aktivno podržava rad Međureligijskog vijeća BiH . Pored dijaloga o vrijednosnim osnovama Evrope i brojnih projekata, jedan od ciljeva Fondacije je i rasvjetljavanje uloge crkava i vjerskih zajednica u demokratskim društvima. U Fondaciji se smatra da su vjekovna tradicija suživota, tradicionalno vjersko i kulturno šarenilo, osnove za razvoj međureligijskog dijaloga kao puta pomirenja i integracije u BiH. Kruna saradnje Međureligijskog vijeća BiH i  Fondacije Konrad Adenauer je osnivanje Međureligijskog instituta (MRI), koji se u svom radu oslanja na iskustva njemačkih crkvenih foruma i instituta. Od oktobra 2007. MRI gradi svoju ulogu mosta "između društva s jedne i tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica s druge strane".

Božana Ivelić-Katava je stručna saradnica u Međureligijskom vijeću u BiH i kaže da su mladi teolozi zainteresirani za saradnju među religijama, za razvoj suživota i gradnju zajedničke budućnosti. Međutim, ističe da nemaju uvijek priliku susretati se, razgovarati i dogovarati neke zajedničke projekte.

Što ne želiš sebi, ne čini drugima

"Nama je sada želja promišljati međureligijski dijalog, kakva je njegova pozicija, što je dobro, što nije dobro, što može biti bolje. Ali,  (dijalog) viđen studentskim očima. Nas zanima što studenti misle o tome i koje promjene možemo zajedno napraviti da bi nam svima bilo bolje”, kaže Ivelić-Katava.

Predavač na seminaru u Bijeljini, Amsal Memić student treće godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, treći put je na ovakvim susretima. Kaže da su utisci zadovoljavajući i da je prošle godine napravljen jedan konkretan korak: izrada registra skrnavljenja vjerskih objekata, o čemu se razgovaralo u Sarajevu. Prema njegovim riječima, mogućnost dijaloga i suživota na prostorima BiH je "prilično velika". "Ako se mi teolozi možemo družiti, pored tolikih razilaženja oko nas, koja su zaista ogromna, onda narod treba da čuje našu poruku, a ne poruke raznih političara koji ne mogu da se dogovore oko banalnih stvari. Mi možemo da se razumijemo i da se dogovaramo i da sjedimo zajedno i da pričamo. Možda ne možemo puno pomoći sadašnjim generacijama, ali možemo onima koji dolaze”, uvjeren je Amsal Memić.

“Naše okupljanje i saradnja otvaraju mogućnosti poboljšanja odnosa, mogu biti sunce i ključ suživota. Sami znamo šta se u proteklim dekadama dešavalo, tako da se mora što više raditi na ostvarivanju što boljih odnosa”, kazao je, takođe predavač na seminaru, Marko Živanović koji teologiju studira na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Sveti Vasilije Ostroški u Foči.

Novak Jovanović također je student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, ali i saradnik Međureligijskog vijeća BiH. "Ovdje smo kao konstruktivno i savjetodavno tijelo na nacionalnom nivou,  konkretno na nivou Bosne i Hercegovine. Obzirom da je ovo heterogena sredina i da imamo trusno područje, moramo paziti, prvenstveno poći od toga šta se nama desilo. Mnogi vjerski predstavnici i vjerski učitelji, a i naša vjera tako propovijeda, da ono što ne želimo sebi ne treba činiti ni drugima”, kazao je Jovanović.

Identiteti se prožimaju

"Mi danas živimo u jednom svijetu u kojem je glavni problem identitet. Od pada Berlinskog zida o tome govore mnogi mislioci zapadni. Rasprave više nisu ideološke, sa ideoloških rasprava prešlo se na rasprave o identitetu”, kazao je Jozo Šarčević, student Franjevačke teologije u Sarajevu. Šarčević je na seminaru u Bijeljini održao predavanje "Abrahamski identitet kao ključ suživota u Bosni i Hercegovini". On je na osnovu biblijskih i tekstova iz Kur'ana govorio u kojoj mjeri su identiteti drugih uključeni u naš vlastiti. Podržava susrete mladih teologa iz više razloga. Prema njegovim riječima, religija je jedan od bitnih elemenata koji čine identitet određene nacionalne skupine, pogotovo u Bosni i Hercegovini.

"Zbog toga je potreban dijalog da bi se otvorili jedni prema drugima, sa humanističkog stajališta, ali i sa religioznog stajališta. Jer, postoje mnogi elementi u našim religijama koji uključuju identitet drugih u naš vlastiti identitet. U Bosni i Hercegovini dijalog se odvija na drugoj razini nego, na primjer, u Njemačkoj zato što mi vijekovima živimo u istim gradovima, u istim selima, u istim ulicama i pohađamo iste škole. Imamo jedan sasvim drukčiji humus, ali ovi identitetski problemi koji pogađaju Zapadni svijet pogađaju i našu zemlju. Nismo lišeni toga u današnjem umreženom, globaliziranom svijetu," zaključuje Jozo Šarčević.

Šesti susret mladih teologa BiH održan je u Sarajevu i Bijeljini. Učestvovalo je 40 studenata sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije iz Sarajeva, Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče i sa Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva. Organizator je bilo Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, koje postoji od 1997. godine, a uz podršku njemačke Fondacije Konrad Adenauer i Američke ambasade u BiH. U prostorijama Jevrejske zajednice u Sarajevu razgovaralo se na temu "Zaštita svetih mjesta i napadi na vjerske objekte". U Etno selu Stanišići pored Bijeljine mladi teolozi su razgovarali na temu "Međureligijski dijalog kao ključ suživota u BiH". Učesnici seminara su posjetili i neke vjerske objekte.

Politikolog Erdin Kadunić iz Fondacije Konrad Adenauer napominje da međureligijski dijalog nije uvijek lagan put, kao i da ima određenih konflikata ili pak problema. "Ali, mladi studenti svih teoloških fakulteta su veoma ambiciozni kada se radi o iznalaženju rješenja i svjesni činjenice da nose veliku odgovornost."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Svetozar Savić