Mali Šengen Rame, Vučića i Zaeva
11. oktobar 2019
Činjenica da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Ramapotpisali u Novom Sadu deklaraciju o namjerama za uspostavljanje „malog Šengena“ između te tri zemlje, te da su pozvali i ostale zemlje „balkanske šestorke", odnosno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo da potpišu deklaraciju kako bi se osigurala sloboda kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi, jeste na prvi pogled doba vijest. Ipak, postavlja se pitanje iskrenosti samih potpisnika, a naročito Vučića i Rame, ocjenjuju sagovornici Dojče velea.
Nema sumnje da bi takav sporazum, ako bi zaista bio ne samo potpisan nego i primijenjen, olakšao život građanima u regionu, kao i privredi i biznisu.
„Sama ideja nije loša, značajno bi se olakšao život i građanima, a prije svega privredi. Recimo, kamioni ne bi više morali da čekaju po 10-20 sati na granicama", kaže za DW Milan Ćulibrk, ekonomski analitičar i glavni urednik beogradskog nedjeljnika NIN.
S njim je saglasan i Mijat Lakićević, ekonomski analitičar i zamjenik glavne urednice beogradskog nedjeljnika Novi magazin, koji za DW kaže da to nije nerazumna inicijativa. „Dobro je da se sreću i češće, i to ne samo njih trojica, nego svih šestoro iz regiona", kaže Lakićević.
Biće teško sprovesti, prije svega zbog Kosova
Povodom Vučićeve najave da bi se, u slučaju potpisivanja sporazuma, u regionu moglo putovati samo uz ličnu kartu, Lakićević navodi da i danas, na primjer, građani Srbije u Crnu Goru mogu da putuju samo uz ličnu kartu, ali su na granicama i dalje kilometarske kolone, naročito kamiona.
„Do kraja 2021. godine hoćemo da napravimo uslove da samo uz ličnu kartu možemo da prelazimo iz zemlje u zemlju. To sa Albanijom sada ne možemo i nadamo se da ćemo na nekom od sljedećih sastanaka to uspjeti. Dvadeset i šest miliona sati kamioni gube na čekanje na granicama i samo pogledajte koliko bi sklanjanje tih barijera značilo za ekonomiju", rekao je Vučić.
To je tačno, kažu naši sagovornici ali istovremeno upozoravaju da je problem u političkim odnosima između, s jedne strane, Beograda, i s druge strane Tirane i Skoplja.
„Biće teško da se sprovede takav sporazum, prije svega zbog neriješenog pitanja Kosova", kaže Ćulibrk. „S jedne strane, granica između Albanije i Kosova praktično ne postoji, a s druge strane ne znamo kakav je status Kosova u tom eventualnom sporazumu – da li je Kosovo južna srpska pokrajina, što je zvaničan stav Beograda ili je nezavisna država? Dakle, s kim će se takav sporazum onda potpisivati, to jest kako će sporazum uopšte funkcionisati", pita Ćulibrk.
Zašto „mali Šengen“, a ne CEFTA?
Biznismen iz Vojvodine Dušan Mijić za DW kaže da je svako olakšavanje biznisa prihvatljivo i dodaje da bi bilo lijepo da sporazum o „malom Šengenu“ zaista i zaživi, ali da on u to sumnja.
„Ne vjerujem da će se to desiti i to prije svega iz političkih razloga“, kaže Mijić. On je, inače, nekada poslovao u regionu, ali danas radi isključivo sa državama iz Evropske unije.
Milan Ćulibrk podsjeća da ekonomski sporazum u tom regionu već postoji, ali ne funkcioniše. „Sporazum CEFTA ne funkcioniše još od vremena kada je Kosovo uvelo takse na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Onda se postavlja logično pitanje zašto se ne radi na primjeni sporazuma CEFTA, već se u igru uvodi ’mali Šengen'. Dakle, dok god se ne riješe politički odnosi između Beograda Prištine, bilo koji sporazum će teško funkcionisati", siguran je Ćulibrk.
Sedam dana svađe, 16 minuta „Mir, mir, mir…“
Mijat Lakićević smatra da je ideja o „,malom Šengenu" politički potez, koji služi prije svega Vučiću i Rami da se predstave u boljem svjetlu u Evropi, nego što će poslije od toga građani imati neke koristi.
„Ekonomska saradnja je nikakva, jer upravo vlast koči saradnju, pošto na susjede gleda kao na neprijatelje", navodi Lakićević.
On podsjeća na primjer Srbije, u kojoj je svakodnevna politika „nacionalistička i svađalačka". „Tako da je to jedna licemjerna politika, jer se sedam dana u nedjelji vodi svađalačka politika, a onda 16 minuta uzvikujemo: 'Mir, mir, mir – niko nije kriv…'"
Ekonomija u okovima politike
Vučić, Rama i Zaev najavili su i nove runde dijaloga o „malom Šengenu" i izrazili uvjerenje da će im se u tome pridružiti i ostale zemlje „balkanske šestorke".
Vučić je najavio i da će, do sljedećeg sastanka, eksperti pripremiti ekonomsku studiju. Prema njegovim riječima, primjenom sporazuma bi se „za 20 odsto povećala atraktivnost za strane investicije, a onaj ko ima radnu dozvolu u Skoplju, imaće je i u Beogradu i u Tirani".
Međutim, i Mijić i Lakićević kažu da je u regionu ekonomija još uvijek u okovima politike, pa su prepreke za biznis ogromne, a od ovakvih susreta političara građani imaju veoma malu korist.
„Ako oni ne sklone granice – a mogli bi to da urade – onda ovo nema smisla. Jer kada nema slobode u ekonomiji i trgovini, onda se trgovinom bave odabrani pojedinci. Tako se u Srbiji biznisom bave privilegovani, oni koji su bliski vlasti. A ako će Vučićevi ljudi da određuju ko će da se bavi biznisom, onda to nije biznis. Plus što je siva trgovina, odnosno šverc ne samo prisutan već je pod kontrolom vlasti", smatra Lakićević.
Privilegovani strani investitori
Vučić je nakon novosadskog sastanka pozivao i na pristup koji ne smije da bude emocionalan. „Ako ljudi svoje emocije ostave po strani, to će biti mnogo veliki rezultati za naše građane", rekao je predsjednik Srbije, dok je premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio da se kroz njihove susrete šalje poruka da politički odnosi u regionu postaju jednostavniji, to jest da Balkan „više nije 'bure baruta', već region mira, poštovanja i region u kojem se radi na unapređivanju kvaliteta života građana".
Dušan Mijić, međutim, još jednom upozorava da u regionu, kada je ekonomija u pitanju, nikada nije ni bilo liberalnog pristupa, već je uvijek bilo intervencije države, pa su tako, na primjer, danas strani investitori u Srbiji privilegovani u odnosu na domaće.
„To nisu ekonomski problemi, već prije svega politički. A ljudi će lako naći put kako da se povezuju, kako da proizvode i kako da trguju. Međutim, politika im smeta da normalno posluju, odnosno smeta im to stalno forsiranje međusobnog nepovjerenja, nerazumijevanja", zaključuje Mijić.
Javno svađe, privatno – baš veselo
I dok političari poput, prije svega Aleksandra Vučića i Edija Rame veoma često šalju poruke mržnje i netrpeljivosti, oni su privatno u veoma dobrim odnosima.
„Ako treba zajedno se i napiju, a onda jedan drugom pomažu raspirujući nacionalizam i mržnju", ističe Mijat Lakićević. Poznavaoci prilika, inače, tvrde da je, noć uoči sastanka, druženje Vučića i Rame na Petrovaradinskoj tvrđavi bilo – baš veselo.