Nova vlada, stari problemi
2. juni 2017Neposredno nakon što je premijer nove makedonske vlade preuzeo dužnost, u samom centru Skoplja su se čuli pucnji. U pitanju je bio pokušaj atentat, a meta je bio Nikola Todorov, ministar zdravlja u dosadašnjoj vladi iz nacionalno-konzervativne stranke VMRO DPMNE. Todorov je prošao nepovrijeđen.
U februaru 2015. umire, tada devetogodišnja, djevojčica Tamara Dimovska. Djevojčica je više od tri mjeseca čekala pomoć države kako bi mogla nastaviti liječenje u inostranstvu. Tamarina smrt šokirala je makedonsku javnost a ministar zdravlja Todorov bio je na meti oštrih kritika. Njen djed je zato uzeo oružje u ruke i pucao u Todorova.
Tamara je simbol borbe protiv duboko ukorijenjene korupcije u Makedoniji, protiv vlade koja je potrošila milione evra na gradnju kvazi istorijskih spomenika i baroknih zgrada a nije mogla da izdvoji 30.000 evra za liječenje teško oboljelog djeteta u inostranstvu. 60-godišnji djed je odlučio da, nakon što je država dopustila da njegova unuka umre, pravdu uzme u svoje ruke.
Korumpirana država
Strahuje se da bi slični slučajevi mogli da se ponove u zemlji u kojoj živi oko dva miliona stanovnika. A makedonsko društvo je duboko podijeljeno, što je rezultat 11-godišnje vladavine VMRO i dvogodišnje političke krize.
"VMRO je sa svojim užasnim etno-nacionalizmom zatrovao društvo. Nova vlada mora da pametnim stručnim radom smiri situaciju kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu", kazao je Josip Juratović, poslanik njemačkog SPD-a i dobar poznavalac prilika u bivšim jugoslovenskim republikama. "Politička kriza je sad okončana ali ostaje ekonomska i društvena kriza." A to što se atentat dogodio na dan formiranja nove vlade na čelu sa socijaldemokratom Zoranom Zaevim dovoljno govori o tome koliko težak zadatak je pred njom.
U deceniji u kojoj je predsjedavajući VMRO-a skoro radio šta mu je volja, Makedonija je od zemlje koja je važila za primjer na putu ka EU postala najveći problem jugoistočne Evrope. Evropska komisija je zemlju u svom posljednjem izvještaju okarakterisala kao "zarobljenu državu" koja se pod diktaturom Nikole Gruevskog pretvorila u „demokraturu" u kojoj je jedna stranka preuzela kontrolu nad sudovima, medijima i državnom upravom.
Napad na parlament krajem aprila ove godine samo je još jednom pokazao da kraci sistema Gruevski sežu i u sigurnosne mreže zemlje.
Velika zaduženost
„Kriza vlade je okončana. Ali mislim da kriza u zemlji nije", kaže za DW Tobias Flesenkemper, direktor Balkan projekta pri međunarodnom institutu Centre international de formation européenne (CIFE). „Najveći izazov je provesti istinski preokret i to na način koji neće voditi dodatnom stvaranju raskola u društvu", smatra Flesenkemper.
Uz to dolazi još i to da niko zapravo sa sigurnošću ne može reći kako stoje državne financije. Statistike kažu da su Gruevski i njegova stranka od 2009. državu zadužili za najmanje pet milijardi evra. 700 miliona evra je progutao sporni projekt „Skoplje 2014" u sklopu kojeg je Gruevski kroz mnogobrojne zgrade u pseudo-klasičnom stilu htio podići nacionalnu i vjersku svijest Makedonaca i istaknuti „antičke" korijene svoje države. Sve to pod direktnom kontrolom premijera. Jedan dio sredstava je odlazio u klijentilistički sisem Gruevski što mu je pomoglo pri osvajanju izbora u posljednjih godina.
Vječita svađa oko naziva
Nova Vlada Zorana Zaeva, u čijem radu učestvuju i dvije stranke makedonskih Albanaca, se suočava s velikim izazovima i na međunarodnom planu. „Članstvo u EU i NATO-u spada u glavne prioritete moje reformske vlade", rekao je Zaev. Glavna prepreka ovom naumu, pored unutrašnjih reformi koje moraju biti provedene, je sukob oko naziva zemlje s Grčkom. Ta zemlja od 2008. blokira Makedoniju u naumu da se pridruži NATO-u a od 2009. i Evropskoj uniji. "To nam je najveći problem”, rekao je novi ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov prilikom prve posjete Atini. No, prvo, kako je rekao, trebaju biti stvoreni unutrašnji uslovi, kako bi se pronašao kompromis oko naziva. Izvjestilac Bundestaga za Makedoniju Torsten Fraj poručio je kako je sad makedonska vlada na potezu. „Njemačka i EU stoje na strani Makedonije. Čim budu vidljivi provi pomaci u Makedoniji, siguran sam da će se povećati pritisak na Grčku oko pitanja naziva", kaže Fraj za DW. No za otvaranje pregovora o punom pravnom članstvu je, zbog dugogodišnjih političkih sukoba koji su naškodili integracijskom procesu, još prerano. „Prvo Makedonija mora pokazati rezultate", zaključio je Fraj.