Milost - samo za političare

„Borba za vlast u Makedoniji ni izdaleka nije okončana. No trenutno je pauza zbog Vaskrsa. Makedonija nije samo na unutarpolitičkom, već i na vanjskopolitičkom planu u stanju neizvjesnosti. Od 2005. godine je spriječena integracija zemlje u EU i NATO uslijed grčkog veta zbog sukoba oko imena zemlje i od tada Makedonija oscilira između interesa Zapada i Istoka. To se primjećuje i u aktualnoj krizi. Rusija podržava nastojanje VMRO-DPMNE da izbori budu održani 5. juna. EU i SAD bi radije prolongirale održavanje izbora. To će se vjerojatno i dogoditi jer socijaldemokratska opozicija može spriječiti unutar Izborne komisije da izborne liste budu potpisane“, piše bečki Der Standard. „U Makedoniji nije riječ samo o terminu održavanja izbora ili o budućnosti stranaka, već i o utjecajnim sferama. SAD pokušavaju privući zemlju članstvom u NATO-u. Rusija s druge strane sumnjiči Zapad da u Makedoniji želi izazvati ukrajinski scenario“, piše Standard.

Predsjednik i dvostruki aršini

Neue Zuercher Zeitung također piše o krizi u Makedoniji: „Generalna amnestija koju je proglasio makedonski predsjednik za 56 političara i funkcionera osumnjičenih za korupciju uzburkala je velike strasti. Pri tome nije riječ o klasničnoj amnestiji jer političari nisu uopće još bili osuđeni. No tri državne tužiteljice su im za petama. One provode istragu protiv njih zbog sumnje za izbornu prevaru, pronevjeru i druge elemente kaznenog djela koje mora ispuniti onaj ko kao političar želi postati bogat u jednoj siromašnoj zemlji kao što je Makedonija. Ova mala balkanska država od tada se ne smiruje. Iz noći u noć ljutiti građani protestiraju u centru Skoplja. Posipaju bojama 'nove antikne' spomenike, naduvanu trijumfalnu kapiju i bijele fasade i traže ostavku predsjednika. Iz Brisela i Vašingtona stiže diplomatski neuobičajeno jasan zahtjev da se odmah ponovo ukine amnestija. Prvi put nakon tamnih godina Miloševićeve vladavine Zapad prijeti jednoj balkanskoj zemlji sankcijama. Jer Makedonija je na putu da svoju ionako slabu pravnu državu potpuno izgubi. U zatvoru Idrizovo amnestija, koju je odlukom donio predsjednik, počela je rađati nadu. Ako je predsjednik Đorđe Ivanov tako blag da vrh organiziranog kriminala poštedi kazne, zašto onda ne bi poštedio i nas? S ovim pitanjem se predsjedniku obratilo 105 zatvorenika u Idrizovu i zamolilo ga za amnestiju. No to je za njih bila pogrešna adresa. 'Onaj ko je napravio grešku u životu mora za to snositi odgovornost i ne treba bježati od toga', poručio je predsjednik“, piše Neue Zuercher Zeitung.

Albanija se bori za investicije

„Albanija želi poboljšati uvjete za strane investicije i privući više preduzeća iz Njemačke. Prema mišljenju vlade, predstojeća reforma pravosuđa jača pravnu državu, jača borbu protiv potkupljivosti i povećava atraktivnost zemlje. 'Na ovom području smo daleko ispred nekih zemalja s kojima su pristupni pregovori već otvoreni'“, rekao je premijer Edi Rama za list Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Nijedan investitor nije napustio zemlju zbog pravne nesigurnosti ili korupcije i mi ćemo se pobrinuti da to tako i ostane“, rekao je Rama, prenosi ovaj list. "Kao i neke druge balkanske države, Albanija slovi za pristupnog kandidata, ipak EU pristupne pregovore sa ovom zemljom do sada nije otvorila. Ukoliko reforme ustava i pravosuđa tokom ljeta prođu parlamentarnu proceduru, Europska komisija bi tokom jeseni mogla predložiti početak pregovora o članstvu sa ovom zemljom. 'Dosadašnja suzdržanost u pregovorima ne pomaže ni nama ni Europi', kritikuje Rama. 'Ipak je riječ o tome da se izgradi jedna bolja država', kaže on i dodaje da to prije svega zahtijeva stabilne institucije. 'A one se najbolje daju izgraditi u okvirima procesa EU integracije'", rekao je albanski premijer za Frankfurter Allgemeine Zeitung.