Kurti: "Granice Kosova ne mogu se mijenjati"
13. decembar 2019
DW: Dva mjeseca nakon izbora Kosovo još uvijek nema vladu. Što Vas sprečava u formiranju nove koalicije s Demokratskom ligom Kosova (LDK)?
Albin Kurti: Već dugo vodimo razgovore o programu vlade. Time smo pokazali novu kulturu u procesu formiranja vlade, da se najprije razgovora o programu. Pregovori o podjeli odgovornosti u izvršnoj vlasti počeli su tek nakon što su potvrđeni rezultati izbora. Oni su kasnili zbog različitog brojanja, kao i zbog naknadnog prebrojavanja glasova. Ali sada privodimo kraju razgovore o formiranju vlade.
Kakvi su Vaši planovi?
Želimo izvršiti petostruku reformu: sudstva, privrede, obrazovanja, zdravstva i sektora sigurnosti. Reforma sudstva i reforma sektora sigurnosti će biti provedene u okviru procesa provjere. Pri tom ne bi trebali biti provjeravani samo državni tužitelji i suci, već i visoki dužnosnici tajne službe i policije.
Želimo izgraditi dualni obrazovni sustav, poput Njemačke, Švicarske i Austrije, gdje će učenici i studenti veći dio vremena biti u školama i na fakultetima, dok će jedan ili dva dana provesti u tvrtkama. Želimo privući strane investicije i pri tom krećemo od dijaspore: jer teško je privući investicije iz inozemstva, ako zbog velike korupcije ne možemo privući ni našu dijasporu. I prije svega ćemo suzbiti korupciju u Vladi, institucijama i u društvu.
Druga tema je vjerojatno dijalog sa Srbijom. Njemačka inzistira da se on što prije obnovi, kao i da se ukinu carine na srpsku robu.
Točno. Druga tema se tiče naših odnosa sa Srbijom i drugim zemljama Zapadnog Balkana. Mi iz pokreta Samoopredjeljenje, zajedno s LDK-om i našim njemačkim i europskim partnerima, želimo našu zemlju što je moguće prije integrirati u EU. Ali znamo da se to neće dogoditi tako brzo. Mi nismo dio Europske unije, ali mi gradimo Europu u sebi, od nas samih.
Što se tiče odnosa sa Srbijom, dogovorili smo se da se moramo sastati s nasljednikom gospođe Mogherini, Josepom Borrellom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost, kako bismo razmotrili pripremu budućeg dijaloga zasnovanog na jasnim i preciznim načelima. Ne smijemo ponovo zakazati.
S druge strane, tokom šestogodišnjeg dijaloga od 2011. do 2017. smo već zaključili 33 sporazuma sa Srbijom. Važno je provjeriti koliko je njih provedeno kako bismo iz toga mogli izvući pouku za budućnost. S LDK-om smo postigli dogovor da stopostotne carinske takse želimo zamijeniti političkim, ekonomskim i političko-trgovinskim reciprocitetom sa Srbijom. Taj reciprocitet predviđa i Ustav Kosova, koji je usvojen 7. prosinca 2011. godine.
"Najprije moramo Kosovo učiniti uspješnim"
Slažete li se da bi kompromis trebalo postići što je moguće prije i da bi on, kako se često čulo od američkih dužnosnika, mogao voditi i prema promjeni granica?
Još početkom devedesetih je bivši predsjednik Kosova Ibrahim Rugova u intervjuu za njemačke medije nazvao neovisnost – kompromisom. Po završetku ratu smo imali drugi kompromis: Ahtisaarijev plan koji ima mnogo nedostataka i koji nas i dan danas sprečava da izgradimo demokratsku državu. Sada Srbija traži novi kompromis. To je taktika po sistemu: uzmi što možeš i ostani nezadovoljan, kako bi dobio još više.
To znači da s Vama neće biti promjena granica?
Granice Kosova ne mogu se mijenjati. Kosovo je bilo dio jugoslavenske federacije. Oko 110 zemalja nas je priznalo u ovakvim granicama, uključujući SAD i Njemačku, i mi nemamo teritoriju koju bismo mogli dati Srbiji. Temelj za budući sporazum Kosova i Srbije ne može biti teritorijalna odšteta Srbiji, kao utjeha za izgubljeno Kosovo, već život građana, praktične potrebe, ljudska prava i patnje koje smo pretrpjeli pod jednom državom kao što je Srbija, koja se nije suočila sa svojom prošlošću.
S druge strane često Vas smatraju osobom koja granice Kosova dovodi u pitanje i koja najviše govori o ujedinjenju albanskih teritorija. Zbog toga Vas u mnogim zapadnim i europskim medijima vide i kao ultranacionalistu. Kako taj stav može biti u skladu s onim što ste upravo rekli?
Granica prema Srbiji ne može se usporediti s granicom prema Albaniji. Granica između Kosova i Albanije nije albanska granica, to je srpska i jugoslavenska granica. Približavanje, integraciju i ujedinjenje s Albanijom – jednoga dana, u budućnosti – ja ne vidim kao rezultat neuspjeha države Kosovo, već kao njen uspeh. Ali ovu zemlju moramo najprije učiniti uspješnom.
Albanski narod i dalje pati od traume zbog Londonske konferencije iz 1913. godine, kada je tadašnji britanski ministar vanjskih poslova Edward Grey rekao: „Nanijeli smo veliku nepravdu Albaniji kako bismo održali mir u Europi." Nije prošlo ni godinu dana, izbio je Prvi svjetski rat.
Naše približavanje, integracija i ujedinjenje s Albanijom ni u kom slučaju neće biti provedeno oružanim, nedemokratskim i protuustavnim sredstvima. Ali najprije želimo izgraditi državu Kosovo, pri čemu će težište biti na gospodarstvu i pravdi. Jedan od prioriteta će biti i dijalog sa Srbijom, ali on neće biti naš glavni prioritet. Glavni fokus će biti na pravdi i zapošljavanju.