Izbori na Kosovu: Sada sve zavisi od Amerikanaca?
8. oktobar 2019Švajcarski Noje cirher cajtung piše: „Na Kosovu se okreće vjetar. Lijevi nacionalisti preuzimaju kormilo – to je najava raskida sa starim klijentelističkim sistemom i veće konfrontacije sa Srbijom."
„Iznenadni manevar u julu nije se isplatio dosadašnjem kosovskom premijer: Ramuš Haradinaj – koji je podnio ostavku na funkciju šefa vlade poslije poziva Specijalnog suda za ratne zločine u Hagu, pokrećući time vanredne izbore – završio je sa svojom strankom tek na četvrtom mjestu. Čak ni Haradinajev koalicioni partner, Demokratska partija Kosova predsjednika Hašima Tačija, ne može biti zadovoljan ishodom izbora: poslije 12 godina na vlasti, sada nemaju šanse da učestvuju u vladi. Pobjednik četvrtih izbora od proglašenja nezavisnosti zemlje pre 11 godina je – opozicija. Jer, stanovništvu Kosova su u prvom planu poboljšanje ekonomske situacije i zaustavljanje sveprisutne korupcije."
„Pobjednici izbora, Aljbin Kurti i Vjosa Osmani, smatraju se nekorumpiranim. Koaliciona vlada te dvije stranke je vjerovatna. Osmanijeva je unaprijed isključila saradnju sa strankom predsjednika Tačija, ali se, međutim, još nije obavezala na saradnju sa Kurtijevim Samoopredjeljenjem. Jer, uprkos tome što je čist što se tiče korupcije, Kurti baš i nije na dobrom glasu – politički establišment u zemlji i inostranstvu ga je izbjegavao."
Švajcarski list dalje prenosi da je Kurti u međuvremenu postao umjereniji i da izjavljuje kako „niko ne mora da se plaši da će njegova stranka izazivati sukobe kada dođe na vlast".
„U Srbiji se izborni rezultati na Kosovu takođe doživljavaju kao znak daljeg zaoštravanja. Međutim, Beograd zadržava uticaj u zemlji kroz Srpsku listu, najveću stranku srpske manjine na Kosovu. Potpuno zavisna od Beograda, ta stranka je zadržala svih deset mandata."
I za Evropsku uniju i za proces pomirenja između Kosova i Srbije koji je u zastoju, vlada pod Kurtijem vjerovatno će biti neugodan partner. Njegovo Samoopredeljenje i LDK Vjose Osmani s pravom su optužili Zapad da toleriše kršenja pravne države na Kosovu, sve dok političko rukovodstvo garantuje stabilnost u spoljnoj politici."
„Nije jasno kakvi će impulsi ubuduće dolaziti iz SAD, koje i dalje imaju najveći uticaj na Kosovu", ocjenjuje se u tekstu Noje cirher cajtunga. „Prije nekoliko mjeseci, Metju Palmer, dobar poznavalac regiona, postao je specijalni savjetnik za Zapadni Balkan. Njegovo imenovanje je protumačeno kao znak da Vašington želi da posveti više pažnje tom regionu. Prošle nedjelje, ambasador SAD u Njemačkoj, Ričard Grenel, imenovan je za specijalnog savjetnika za pregovore Srbije i Kosova. Grenel se do sada nije bavio Zapadnim Balkanom i ništa se ne zna o podjeli odgovornosti između njega i Palmera."
Da li Kurti može da ubijedi i Amerikance?
Frankfurter algemajne cajtung je svoj tekst o izborima na Kosovu naslovio: „Pad gerilaca".
„Sada sve zavisi od toga da li će Amerikanci palcem pokazati gore ili dole. Kao što se već više puta pokazalo, nijedna vlada na Kosovu ne može biti formirana protiv volje američke ambasade u Prištini. Aljbin Kurti i njegova stranka Samoopredjeljenje to su već osjetili na svojoj koži. Na primjer, ta stranka je već bila najjača snaga na izborima 2017, ali su kroz predizborne koalicije, partijske saveze i podršku najvažnije sile zaštitnice Kosova, Sjedinjene Države, stare snage uspjele tada da ga spriječe da dođe na vlast. (…) Ali već godinama je bilo jasno: Kurtijevo vrijeme će jednom doći. I čini se da je ono sada došlo, u oktobru 2019."
Frankfurter algemajne cajtung potom opširno opisuje kako je došlo do promjene naklonosti i volje birača Kosova koji su se okrenuli protiv vođa UČK i doveli do pobjede stranke Aljbina Kurtija i Demokratske lige Kosova čiji je glavni kandidat bila mlada Vjosa Osmani.
„Ali da li Kurti može da ubijedi i Amerikance? Jer, bivši američki ambasador na Kosovu, Kristofer Del, odbio je čak i da se sastane sa Kurtijem, a kamoli da mu pruži političku podršku. 'Ta vremena su prevaziđena', rekao je Kurti za Frankfurter algemajne cajtung nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora. Sadašnji američki ambasador na Kosovu, Filip Kosnet, snažno je protiv korupcije i nepotizma, a za vladavinu zakona. 'To se uklapa u prioritete Samoopredjeljenja', rekao je tom prilikom Kurti."
„Nije sigurno da će na Kosovu biti bolje, ako Kurti zaista postane premijer. Ali je sigurno da će se stvari promijeniti", konstauje Frankfurter algemajne cajtung.
LDK pred teškim izazovom
„Promjena vlasti s posledicama", ukazuje Tagescajtung iz Berlina. U komentaru za taj list novinar Erih Ratfelder ocjenjuje da je to što „Aljbin Kurti kao premijer sada ima priliku da oblikuje politiku za cijelu zemlju – istorijska prekretnica".
„Njegovi protivnici i mnogi predstavnici međunarodne zajednice bacali su po njemu drvlje i kamenje: za njih je on bio anarhista, boljševik, nacionalista, sve to odjednom. Jednom riječju – sotona. I zaista je provocirao svoje protivnike. Njegova krajnje oštra i neumoljiva kritika bila je upućena onima koji su, kao navodni borci otpora protiv srpske vlasti uzeli sebi pravo da varaju i eksploatišu zemlju i ljude. Na meti su bili i predstavnici međunarodne zajednice koji nisu bili u stanju da dostojno upravljaju zemljom."
„Napadao je UNMIK i Euleks jer su više podsticali korupciju u zemlji, a ne borbu protiv nje. Na bacanje kesa punih farbe, međunarodni policajci odgovarali su vatrenim oružjem; ubijeno je nekoliko Kurtijevih ljudi."
„Njegova (moguća) koaliciona partnerka Vjosa Osmani iz Demokratske lige (LDK) takođe ima za cilj borbu protiv korupcije. Jedino je pitanje hoće li ta stranka desnog centra, koja je povezana s njemačkom CDU, prihvatiti premijera Aljbina Kurtija. Nekim članovima LDK prete tužbe za korupciju. Stranka je pred teškim izazovom – od nje zavisi da li izbori predstavljaju istorijsku prekretnicu u istoriji Kosova i regiona ili ne", zaključuje autor komentara u berlinskom Tagescajtungu.
Dijalogu je potreban snažan podsticaj
Zidojče cajtung je komentar autora Petera Minha naslovio ovako: „Na potezu je Evropska unija".
„Ljudi na Kosovu su na parlamentarnim izborima svojim glasačkim listićima uputili dvije opomene: prva je upućena do sada dominantnim političarima, sa iskustvom u borbi u staroj oslobodilačkoj vojsci UČK, a koji su izgubili od mlađih i svežijih opozicionih snaga. Druga je upućena međunarodnoj zajednici koja se do sada, zbog stabilnosti, uvijek oslanjala na te sumnjive snage iz ratnih dana."
„Ovi izbori bi mogli da označe prekretnicu za Kosovo, pod pretpostavkom da pobjednici na izborima uspješno formiraju vladu. Biračima je bilo najvažnije da se okonča korupcija koja je mladu državu učinila samoposlugom za vladajuću kliku. Takve strukture u korijenu su gušile svaki pokušaj ekonomskog napretka."
Međutim, nada u bolju budućnost na Kosovu može da počne da se razvija samo ako se riješi osnovni sukob, odnosno – ako se nađe rješenje sa Srbijom. A tu se traže posrednici iz EU, po mogućnosti u saradnji sa Sjedinjenim Državama. Oni moraju da pokrenu Srbe i kosovske Albance da sklope sporazum. Za to je prije svega potreban snažan podsticaj: jasna perspektiva članstva u EU", zaključuje autor članka u Zidojče cajtungu.
Priredila Dijana Roščić