Kultura dobrodošlice bez iluzija

"Smatram veoma vrijednim to koliko je snažna kultura dobrodošlice nakon ove dvije iznimne godine kada je riječ o rekordnom useljavanju izbjeglica", rekao je Ulrich Kober, ekspert za pitanja migracija u Fondaciji Bertelsmann. Činjenica je da još uvijek 59 posto ispitanika kaže da su izbjeglice ovdje dobrodošle. Samo trećina misli da se u ovom trenutku više ne može govoriti o kulturi dobrodošlice.

Kod postavljanja pitanja obmanjuje to što se treba ocijeniti kako se društvo odnosi prema migrantima umjesto da se postavi pitanje o tome kako mi sami gledamo na migrante. Vjerojatno je zbog toga riječ o tako velikom postotku. Ipak ova studija nudi i podatke o ličnom odnosu prema izbjeglicama. Ali oni pokazuju sasvim drugačiju sliku: Većina od 54 posto ispitanih smatra naime da je dostignuta granica opterećenja kada je riječ o prijemu izjeglica. To je prije dvije godine, kada je Bertelsmann radio ispitivanje, reklo tek 40 posto ispitanika - ili čak 40 posto ovisno od ugla gledanja jer tada je tek predstojao najveći priliv izbjeglica. 

Bez iluzija

Kada je riječ o posljedicama useljavanja ispitanici nisu imali iluzija ni 2015. godine, ni 2017. Danas 79 posto smatra da se socijalna država time suočava sa dodatnim opterećenjima, prije dvije godine je taj postotak već iznosio 64 posto. Savezno ministarstvo financija im daje za pravo: Država je, prema podacima ministarstva, u protekloj godini izdvojila najmanje 20 mlijardi eura za prevladavanje izbjegličke krize, za tekuću godinu su ponovo planirana ista sredstva (neke procjene govore o još većim izdvajanjima.) U zemljama porijekla izbjeglica i njihovom okruženju se tim novcem moglo postići mnogo više i pri tome sebe poštedjeti teškoća oko integracije.

Danas 72 posto ispitanih očekuje konflikte između doseljenika i domaćih što ne čudi nakon dešavanja kao što su napad na božićni sajam u Berlinu ili dešavanja u Novogodišnjoj noći u Koelnu, ali to isto je još 2015. godine očekivalo 64 posto ispitanih. I tokom 2015. godine je već 52 posto vjerovalo da će se doseljavanjem pogoršati nedostatak stambenog prostora u velikim gradovima, sada u to vjeruje 65 posto. Skepsa oko mogućih konsekvenci ja dakle bila raširene i prije početka seobe naroda u Njemačku i ona je u velikoj mjeri potvrđena.  

Politika Angele Merkel je bila velika greška

Značajno je također da većina od 81 posto smatra da bi nakon velikog njemačkog doprinosa sada i druge zemlje EU trebale primiti više izbjeglica. To je razumljivo. Ali to se neće dogoditi. Jer također je razumljivo da druge zemlje ne žele preuzeti suodgovornost za njemačku pogrešnu kulturu dobrodošlice koju je uvela Angela Merkel. 

Ta politika je bila pogrešna jer je na paušalan način poželjela dobrodošlicu svakome i jer mjesecima nije postavljala pitanje o porijeklu i razlozima bijega i time je odustala od toga da razlikuje između ljudi sa pravom na azil i čistih ekonomskih migranata, a da ne govorimo o islamistima spremnim na nasilje.

Sada Merkelova deportaciju izbjeglica bez prava na azil proglašava "nacionalnim naporom". Sada se dakle nacija mora napregnuti da riješi problem koji se teško može riješiti koje bez kulture dobrodošlice Angele Merkel uopće ne bi bilo! Njene rečenice "Uspjet ćemo" i "Nema gornje granice" od prije godinu i pol su neraskidivo povezane sa "nacionalnim naporom" koji ona danas zahtijev kako bi prevazišla posljedice.

Nijemci nikada nisu pitani o ovom velikom eksperimentu. I pravno gledano njemačka država nikada nije bila obavezna otvoriti vrata svima. Merkel je dobru volju vlastitog stanovništva žestoko potrošila. Ako ju želi zadržati nikada više ne smije takvo nešto ponoviti - pokazuje to Bertelsmannova studija.