„Kosovo ostaje u rukama 'komandanata'“

„Kosovo ostaje u rukama 'komandanata'" naslov je teksta objavljenog u listu „Neue Zürcher Zeitung" (NZZ). Autor teksta piše da će bivši komandanti albanske Oslobodilačke armije Kosova (OVK) Ramush Haradinaj ponovo biti premijer. 

U tekstu se podsjeća da su bivši komandant UČK, kosovsko-švajcarski milijarder i stranka srpske manjine formirali novu vladu na Kosovu. „Haradinaj kao premijer neće imati lak zadatak. Od 120 mjesta u parlamentu on kontroliše 63", piše NZZ.

Dobitnici trenutne političke konstalacije su, kako piše NZZ „mnogi koji zahvaljujući svojoj lojalnosti imaju manju ili veću korist, bilo kroz zapošljavanje ili dobijanje određenih poslova na tenderima. S druge strane su gubitnici svi drugi koji moraju živjeti u sistemu koji ne funkcioniše na osnovu toga koliko je ko sposoban nego po poznanstvu."

Pokret „Samoopredjeljenje" je u vrh prioriteta stavio ukidanje takvog sistema i zahvaljujući populističkom, ali i ekonomski diferenciranom dnevnom redu, na Kosovu postao druga stranka po snazi.  „Ovaj pokret će bez sumnje nastaviti militantnu opozicionu politiku. Otkako postoji nova koalicija", izjavio je za NZZ publicista Veton Surroi. „autobuski saobraćaj se iz Prištine u pravcu mađarske granice ponovo povećao. Kao i poslije izbora održanih prije dvije godine  mladi kreću na put prema EU."

NZZ također podsjeća da je Haradinaj već jednom bio premijer i to 100 dana. Bilo je to prije nego što ga Haški tribunal  protiv njega podigao optužnicu u proljeće 2005. godine. U optužnici mu se predbacuju zločini  protiv čovječnosti i ratni zločini protiv civila. 2008. godine je oslobođen. Proces je kasnije ponovljen, ali je i nakon njega Haradinaj pušten na slobodu.  „Za vrijeme procesa je Haradinaj ostao politički aktivan i bilo je jasno da se neće smiriti dok ponovo ne dođe na premijersku dužnost."

„Jedno je sigurno", piše dalje NZZ: „Beograd daje prednost  Haradinaju u odnosu na pokret´Samoopredjeljenje´ koje je za prekid procesa normalizacije odnosa sa Srbijom i umjesto toga za vođenje ´unutrašnjeg dijaloga´ sa kosovskim Srbima. Protivljenje pokreta Samoopredjeljenje protiv graničnog sporazuma sa Crnom Gorom će i dalje dijeliti parlament. Ostaće malo vremena da se brine o teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi stanovništvo. Ukoliko nova vlada i saopšti da se nastavlja proces normalizacije sa Srbijom, njegovo sprovođenje će biti još teže", piše NZZ.

Makedonija nakon krize

„Makedonija je bila ´problematično dijete´ na Balkanu. Sada nova vlada želi demokratizovati ovu zemlju. To je ogroman zadatak čije ispunjavanje stalno ometa susjedna Grčka", piše u tekstu objavljenom u magazinu „Spiegel".

„Dok je na čelu vlade od 2006 do proljeća ove godine bio Nikola Gruevski, Makedonija je skrenula u autoritarizam i nacionalizam. Izborne prevare, korupcijske afere i inscenirani etnički sukobi između Makedonaca i albanske manjine u zemlji su u protekle tri godine doveli do teške državne krize, a nekoliko puta i do nasilnih sukoba."

„Već 100 dana je na vlasti nova vlada. Ona od stupanja na dužnost pokušava, doduše veoma sporo, da reformiše zemlju. ´Očekivanja i nade makedonskog društva su veoma visoki´", izjavio je za Spiegel makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov i dodao: „Makedonija je dobila drugu šansu da uspostavi pravu evropsku demokratiju. Moramo iskoristiti ovu istorijsku priliku".

„Najsloženiji problem Makedonije su njeni decenijski problemi sa susjednim zemljama. Makedonija se od svoje nezavisnosti 1991. godine bori s hipotekom istorijskog pitanja: da li uopšte postoji makedonska nacija. Ideolozi u svim njenim susjednim zemljama na to pitanje gledaju veoma različito. Pogotovo u Grčkoj: tamo se negira postojanje vlastite nacionalne i etničke manjine. Makedonci u Grčkoj bez obzira na presudu Evropskog suda za ljudska prava ne smiju nositi svoje makedonsko ime. „

„Spor oko imena paralizuje razvoj Makedonije već 25. godine. Ulaskom u 21 vijek su pregovori o ulasku Makedonije u EU mogli početi, a u Nato je trebala ući još 2008. godine. Međutim, u oba slučaja Grčka je uložila veto." Autor teksta dalje navodi da nova makedonska politika popuštanja veoma dobro funcioniše kada je riječ o druga dva susjeda: Bugarskoj i Albaniji. Sa Bugarskom je u rekordnom vremenu potpisan temeljni sporazum o odnosu dvije zemlje, a sa Albanijom je prvi put u istoriji ove dvije zemlje dogovoren zajednički sastanak vlada.

„Politolog Ioannis Armakolas sa Univerziteta Makedionija u Solunu smatra da  konflikt sa Grčkom uskoro neće biti riješen. U obje zemlje javnost nije spremna na ´bolne kompromise´. U Makedoniji grčka pozicija odavno služi kao izgovor za sve vlastite nedostatke. Međutim, prije svega grčkoj javnosti nedostaje volja da razumije pozicije svojih susjeda na Balkanu".

„To se stalno pokazuje u apsurdnim slučajevima. Nedavno je ženska kadetska rukometna reprezentacija Grčke prekinula utamicu u Skoplju jer je na trenerkama domaćih igračica umjesto BJRM pisalo Makedonija. Grčki predsjednik Prokopis Pavlopoulos je mlade rukometašice u Atini primio kao heroine".