Ključni igrač – Bedžet Pacoli

Izvjesno je da će Kosovo nakon posljednjih izbora održanih 11. juna dobiti novog premijera. Pitanje je samo ko će to biti: Ramuš Haradinaj ili Aljbin Kurti? Ramuš Haradinaj, koga srpske vlasti i dalje optužuju za ratne zločine, ipak je trenutno u prednosti, pošto je njegova koalicija PAN (Demokratska partija Kosova koju vodi Kadri Veselji, Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, „Nisma" Fatmira Ljimaja i neke manje partije), osvojila najviše mandata (39). Koalicija PAN tako je stekla pravo da imenuje predsjednika parlamenta i da kao prva dobije mandat za formiranje vade.

Problem je međutim nastao kada su sve ostale albanske koalicije i partije odbile saradnju sa PAN-om, odnosno sa Kadrijem Veseljijem, čovjekom koji je tokom i poslije rata bio prvi čovjek tajne informativne službe na Kosovu, a u prethodnom mandatu bio i predsjednik Skupštine.

Izborna matematika

Kosovska Skupština broji 120 poslaničkih mjesta. Od toga su 20 mjesta, takozvanom „pozitivnom diskriminacijom", rezervisana za manjine – 10 za Srbe i 10 za ostale manjine. Koalicija PAN osvojila je 39 poslaničkih mandata, pokret „Samoopredjeljenje" (Vetevendosje) 32 i koalicija LAA (koalicija Demokratskog saveza Kosova aktuelnog premijera Ise Mustafe, Alijansa „Kosova e Re" – AKR, Bedžeta Pacolija i „Alternative" Mimoze Kusari-Ljilja) 29 mandata.

Pošto do sada nijedna albanska koalicija niti partija nisu željele da sarađuju s koalicijom PAN, a nisu joj bili dovoljni ni glasovi manjina (čime bi se od 120 stiglo samo do 59 glasova), Veselji i Haradinaj krenuli su u lov na pojedince. Nakon više pregovora, Haradinaj je uspio da ubijedi Teutu Rugova, ćerku bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove, da podrži njegovu kandidaturu za premijera. Tako je u parlamentu stvorena pat pozicija – 60:60 glasova.

Karika koja je nedostajala

Predstavnici „Samoopredjeljenja" složni su da neće dati svoje glasove Veseljiju za predsjednika parlamenta, niti Haradinaju za premijera. Zbog toga su Veselji, Haradinaj i njihovi saradnici, nakon što su dobili podršku Teute Rugova, svu pažnju usmjerili ka koaliciji LAA, odnosno ka AKR Bedžeta Pacolija, koja u novom sazivu ima četiri poslanika.

Pacoli je uoči izbora odbacio svaku vrstu saradnje sa PAN-om, pošto je navodno imao velikih nesuglasica sa čelnicima DPK, odnosno sa Veseljijem, kao i sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem (koji je ranije bio predsjednik DPK). Govorilo se čak da su Pacoli i Tači (kao neformalni lider DPK), nakon što je Pacoli odlučio da na izbore izađe sa Isom Mustafom, a ne sa DPK, bili na ivici fizičkog obračuna, ali to nikada nije potvrđeno. U svakom slučaju, Pacoli se poslije izbora više puta javno zaklinjao, između ostalog i u intervjuu za DW, da neće ući u koaliciju s Veseljijem i Haradinajem.

Mnogi analitičari na Kosovu ipak su tvrdili da bi upravo Pacoli mogao da bude karika koja PAN-u nedostaje za formiranje parlamentarne većine. Sve vrijeme se očekivalo da će bar jedan poslanik te stranke (pjevač Ljabinot Tahiri) da podrži buduću vladu Haradinaja, ali na kraju će očigledno biti drugačije: Pacoli je prošle nedjelje dobio zeleno svjetlo svoje stranke da pregovara sa koalicijom PAN o formiranju buduće vlade.

Bez potvrde, ali sve jasno...

Zvanične potvrde još nema, ali će Bacoli – najbogatiji Albanac, a neki kažu i najbogatiji čovjek na Balkanu – ipak pristati da uđe u koaliciju sa PAN-om. Trenutno se samo radi na utvrđivanju detalja. Iz razgovora s ljudima veoma bliskim pregovaračkim ekipama, DW saznaje da Pacoli, sa samo četiri poslanika, zahtjeva najmanje tri ministarska mjesta – i to onih značajnih. Izvori DW kažu da će Pacoli i da dobije to što traži, jer Veselji i Haradinaj nemaju drugog izbora.

Takođe saznajemo da bi sam Pacoli mogao da bude budući šef kosovske diplomatije, što bi za Kosovo bilo od velike koristi, ako se zna da on ima veoma dobre poslovne i privatne veze s Rusijom i bivšim sovjetskim republikama. Pacoli je nekada imao veoma dobre veze s bivšim predsjednikom Rusije Borisom Jeljcinom, tako da je uspio čak i da sa Rusima uđe u posao renoviranja Kremlja. On ima na hiljade radnika i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, ali ima jako dobre veze sa arapskim i nekim afričkim zemljama, onima koje još nisu priznale nezavisnost Kosova. Sa druge strane, njemu se na Kosovu zamjera prevelika bliskost s nekim ljudima u Beogradu, pošto se devedesetih godina stastajao čak i sa bivšim predsjednikom Srbije i Jugoslavije, Slobodanom Miloševićem. Analitičari ipak smatraju da bi njegove veze, ali i njegova umjerenost, bile veoma korisne za Kosovo.

Haradinaj zavisi od Srba i ostalih manjina

Da li je Pacoli postigao dogovor sa PAN-om, vidjeće se već u četvrtak, kada bi Kadri Veselji trebalo da bude izabran za predsjednika Skupštine Kosova. Njegovi dosadašnji koalicioni partneri, ali i neki čelnici „Samoopredjeljenja", Pacolija će sigurno proglasiti za „izdajnika" koji sarađuje sa „četnicima" iz Srpske liste. Činjenica je međutim da će Pacoli i na osnovu toga dobiti izuzetnu težinu u kosovskoj Vladi.

Ali „izuzetno teški" će biti i poslanici Srpske lista, od koje će zavisiti svaka buduća važna odluka kosovskog Parlamenta i Vlade. Izgleda apsurdno, ali Haradinaj će ući u koaliciju sa Listom koja ga je do juče proglašavala za ratnog zločinca. Mnogo odluke Haradinaja zavisiće od Beograda, odnosno od predsjednika Aleksandra Vučića, koji – javna je tajna – diriguje Srpskom listom na Kosovu. Da li će zarad „viših ciljeva" Beograd da povuče međunarodnu potjernicu za Haradinajem – pokazaće vrijeme. Izvjesno je međutim da bi vrlo brzo moglo da dođe do zvaničnog rukovanja Vučića – ili bar premijerke Srbije Ane Brnabić – i Haradinaja.

To je neophodno, između ostalog i zbog izazova koji očekuju Prištinu, ali i Beograd, kao što su demarkacija granice sa Crnom Gorom, dijalog između Beograda i Prištine, kao i formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu, stvaranje vojske Kosova, implementacija Briselskog sporazuma...

Da će u Haradinajevoj koaliciji biti potrebna izuzetno velika pregovarača spremnost i spremnost na kompromise, pokazuje i činjenica da bi mnoge odluke mogle da budu blokirane i od poslanika ostalih manjina (Bošnjaka, Turaka, Roma). Druga mogućnost jeste da se formira većina koju bi predvodio Aljbin Kurti, ali je to trenutno u drugom planu. Mnogi vjeruju da bi Beogradu i Briselu sa Kurtijem bilo još teže. Zato se vjeruje da će i Beograd i Evropska unija prije da podrže vladu Ramuša Hradinaja.