Korona povećava glad u svijetu
12. oktobar 2020
Ujedinjene nacije su prije pet godina zacrtale cilj da gladnih u svijetu više ne bude već 2030. To bi značilo da i u najsiromašnijim zemljama svijeta više ne bi bilo neuhranjenih. Da li je čovječanstvo na dobrom putu da ostvari ovaj cilj?
- pročitajte i: Korona i prijetnja glađu "biblijskih razmjera"
Godine 2015. to je doduše zvučalo ambiciozno ali i dostižno. Na svjetskom indeksu uhranjenosti, gdje je nula stanje bez gladi, a 100 potpuna glad, planeta je početkom milenijuma imala rezultat 28,2 - situacija je bila ozbiljna. Danas, dvadeset godina kasnije, taj rezultat je mnogo bolji - 18,2.
Njemačka humanitarna organizacija Pomoć gladnima svijeta (Welt Hunger Hilfe) procjenjuje situaciju u nekoj zemlji na osnovu četiri indikatora. Prvi je udio onih ljudi u ukupnom stanovništvu koji ne mogu da pokriju svoju dnevnu kalorijsku potrebu. Drugi je udio djece ispod pet godina koja imaju nedovoljnu težinu u odnosu na rast. Treći indikator se odnosi na brojnost djece koja imaju manji rast u odnosu na prosiječan rast u svojoj starosnoj grupi. Naposlijetku, u pokazatelje spada i smrtnost djece ispod pet godina.
"Najveći moralni pad naše generacije”
Uprkos napretku i najnovije brojke su strašne. Skoro 690 miliona ljudi u svijetu je neuhranjeno. 144 miliona djece imaju usporen rast zbog neuhranjenosti. 47 miliona djece gladuje. 5,3 miliona djece umrlo je prije svog petog rođendana, često od posljedica neuhranjenosti. Njemačka humanitarna organizacija smatra da je glad u svijetu "najveći moralni pad naše generacije”.
- pročitajte i: Žene prehranjuju svijet
Mada se stanje u prosijeku popravilo, razlike između pojedinih regiona su ogromne. Afrika južno od Sahare (27,8) i Južna Azija (26,0) imaju najviše gladnih. Portparolka organizacije Simone Pot navodi kao uzroke krize i konflikte, siriomaštvo, nejednakost, loše zdravstveno stanje i posljedice klimatskih promjena. Ona navodi primjer Madagaskara u kojem se stanje u odnosu na ono iz 2012 - pogoršalo. U izvještaju su na samom začelju Kongo i Centralnoafrička Republika. ”Nasilje u konfliktima i ekstremne vremenske prilike koče pozitivan razvoj”, kaže Pot.
Šta Nepal radi bolje?
Postoje i pozitivni primjeri. U Kamerunu i Nepalu je prije dvadeset godina situacija bila izuzetno teška. U Kamerunu se prema podacima Svjetske banke bruto domaći prozvod po glavi stanovnika do 2018. povećao za više od dva puta - sa 650 na 1.534 američka dolara. Angola, Etiopija i Sijera Leone su takođe postigli veliki napredak, redukujući svoj indeks gladi za više od 25 poena. Godine 2000. situacija je u tim zemljama bila loša uglavnom zbog građanskih ratova koji spadaju u osnovne uzroke gladi. Simone Pot objašnjava napredak u Nepalu investicijama u ekonomski razvoj koji su smanjile siromaštvo. "Investicije u zdravstvo su smanjile smrtnost djece i dovele do poboljšanja opšteg zdravstenog stanja. Više investicija u poljoprivredi dovelo je do veće sigurnosti u oblasti prehrane”, objašnjava ona.
Često je lijek gori od bolesti
Sada u računicu ulazi velika nepoznanica, koronavirus i njegove posljedice. U izvještaju oni još nisu uzeti u obzir. Opadanje ekonomije dovodi do smanjenja dohotka, a to će u nizu zemalja dovesti do smanjenja sposobnosti uvoza hrane. Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (FAO) procjenjuje da bi to moglo dovesti do dodatnih 80 miliona slučajeva neuhranjenosti. Matijas Mage, generalni sekretar humanitarne organizacije Pomoć gladnima svijeta se pribojava da bi pandemija sa svim ekonomskim posljedicama mogla da udvostruči broj ljudi koji su ugroženi akutnim krizama u proizvodnji i snabdijevanju hranom.
I u zapadnim zemljama se postavlja pitanje da li su ekonomske posljedice antipandemijskih mjera teže od zdravstvenih posljedica virusa, dakle, da li je lijek gori od bolesti. Za mnoge zemlje južne hemisfere to je tako, smatra Simone Pot: "Zabrana kretanja je imala fatalne posljedice za milione ljudi koji rade u neformalnom sektoru. Preko noći su ostali bez prihoda, lokalne pijace su zatvorene, a seljaci sa malim posjedima nisu više mogli da obrađuju svoju zemlju”.
- pročitajte i: Glad na rogu Afrike nije izazvala promjena klime
Dakle, od zemlje do zemlje različito se procjenjivalo šta nanosi veću štetu, i ta procjena nije bila laka.
Okrenimo se opet pitanju, da li čovječanstvo može da ostvari cilj iskorjenjivanja gladi na planeti do 2030. "Ne. Nažalost, nismo na tom kursu”, kaže Simone Pot i dodaje: "Ukupan razvoj je razlog za radost, ali napredak je prespor. Ako se situacija sa ishranom bude razvijala kao do sada, 37 zemalja godine 2030. neće dostići nizak nivo na Globalnom indeksu gladi. Onda bi oko 840 miliona ljudi bilo neuhranjeno. A u ovo još nisu uračunate posljedice pandemije” .