Žene prehranjuju svijet
10. novembar 2019
"Ovo zemljište je pripadalo mojim pokojnim roditeljima. Kada sam naučila uzgajati biljke kafe, ovaj rasadnik sam organizovala kao preduzeće."
U videu Svjetske organizacije za hranu (FAO), Betty Ndugga iz okruga Luwero u Ugandi pripovijeda svoju priču. Kada joj je muž preminuo, napustila je grad i sa djecom se preselila u roditeljsko selo, gdje je počela obrađivati zemljište.
Statistički gledano, Betty Ndugga i njena djeca utonuli bi u siromaštvo. Više od tri od četiri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu žive na selu i u ruralnim područjima. Pri tome su žene u dvostruko nepovoljnijem položaju: imaju manje pristupa obrazovanju, kreditnim ili zemljišnim pravima od muškaraca.
Tokom jednog edukativnog projekta FAO-a, Betty Ndugga je naučila uzgajati biljke kafe. Njene biljke su otporne na takozvano uvenuće kafe, bolest koja se dugo smatrala gotovo iskorijenjenom, ali koja se sada ponovo ubrzano širi i koja je uništila milione stabala ove biljke.
Betty Ndugga sada ima 30 zaposlenih koji rade u njenom rasadniku, a među njima su i mnoge žene. Uzgojene biljke se prodaju lokalnim uzgajivačima kafe, ali i preko ugandske Službe za razvoj uzgoja kafe (UCDA).
Kafa je najveća izvozna stavka u Ugandi, ali s rastućim globalnim zagrijavanjem i neredovnim padavinama, koje su posljedica klimatskih promjena, raste broj oboljenja biljaka kafe. Oko 3,5 miliona ljudi u Ugandi živi od proizvodnje kafe, a 85 posto njih su mali poljoprivrednici s parcelama površine između pola i dva i po hektara. Cijela zemlja je zavisna od proizvodnje kafe, isto kao i Njemačka od automobilske industrije.
Sukobi i klimatske promjene
Male poljoprivredne farme širom svijeta zaslužne su za uzgoj većine hrane. Više od 2,5 milijarde ljudi radi na njima, a skoro polovina njih su žene.
U južnoj Aziji i subsaharskoj Africi je svaka druga osoba u poljoprivredi žena, a na globalnom jugu žene su te koje proizvode između 60 i 80 posto hrane. Uprkos tome što obično imaju manje resurse na raspolaganju od muškaraca.
Fraser Patterson iz njemačke humanitarne organizacije Pomoć gladnima u svijetu (Welthungerhilfe) odgovoran je za godišnji Globalni indeks gladi. On uzroke za porast gladi u svijetu posljednjih godina, prije svega, vidi u sukobima i klimatskim promjenama.
Oba faktora posebno teško pogađaju žene. U ratu, u izbjegličkim kampovima i u tokom napuštanja svojih domova, one su žrtve nasilja. Otprilike polovina ruralnog stanovništva čine žene, koje posebno ispaštaju zbog povećanja suša, poplava, klimatski uslovljenim bolestima biljaka i životinja i drugih posljedica klimatskih promjena. Malena seoska gazdinstva nemaju resurse za prevladavanje prirodnih katastrofa, prevazilaženje problema tokom izostanka prinosa ili za ulaganje u nove poljoprivredne metode. Žene su također prve koje osjete posljedice rastućih cijena hrane:
"Žene nisu odgovorne samo za proizvodnju hrane, već i za to kako se ona raspoređuje za potrebe porodice", kaže Patterson i ističe da su "one odgovorne za kuhanje i hranjenje djece."
U većini slučajeva raspored prilikom obroka izgleda ovako: najprije jedu muškarci, zatim dječaci, pa djevojčice, a tek na kraju i žena.