Konflikt Izraela i Hezbolaha: Hoće li biti rata?

Snijegom pokriveni vrh planine Hermon nadvija se nad Kirjat Šmonom (Kiryat Shmona) - gradom na sjeveru Izraela. U protekla tri mjeseca on se pretvorio u grad duhova, sa praznim ulicama i nekoliko radnji, koje su još uvijek otvorene. S vremena na vrijeme tišinu prekidaju glasne eksplozije. Grad se nalazi u blizini izraelsko-libanske granice. Vojni  položaji libanskog šiitskog Hezbolaha  udaljeni su samo nekoliko kilometara i nalaze se s druge strane demarkacione linije, koja razdvaja dvije zemlje.

"Čujete alarm, a onda imate pet sekundi da odete do skloništa. Ali stalno se dešava da prvo čujete eksploziju, a tek onda alarm", kaže Ariel Frisch, član tima za hitne intervencije, koji je oformila gradska uprava. "To znači da me mogu pogoditi u bilo kojem trenutku ako se vozim kroz grad."

U normalnim uslovima u gradu živi oko 23.000 ljudi. Međutim,  nakon terorističkih napada Hamasa  na gradove i vojne baze duž pojasa Gaze na jugu zemlje, izraelska vlada je naredila i evakuaciju stanovnika sa sjevera, uključujući Kirjat Šmonu i naselja koja se nalaze do 3,5 kilometara od sjeverne granice Izraela.

Njemačka, EU, SAD i druge zemlje klasifikuju militantni, islamistički Hamas kao terorističku organizaciju. Oko 50.000 Izraelaca povinovalo se naredbi za evakuacijom. Prema procjenama vojske, do 35.000 ljudi je privremeno potražilo sigurnost u unutrašnjosti Izraela. Tri mjeseca nakon početka rata u Gazi neizvjesno je kada će se evakuisani moći vratiti kućama. Posljednjih sedmica pojačane su prekogranične borbe između izraelske vojske na sjeveru  Izraela i Hezbolaha  na jugu Libana. O mogućim naznakama rasplamsavanja rata protiv Hezbolaha se gotovo svakodnevno raspravlja u izraelskim medijima. Ovo se smatra rizičnim, ali neizbježnim - na duže staze.

Obje strane bi mogle pogrešno procijeniti situaciju, kažu vojni analitičari. Ili bi se Izrael mogao odlučiti za preventivni udar, kako bi promijenio trenutni status quo.

Hoće li sukob sa Hezbolahom eskalirati?

Teroristički napadi 7. oktobra ojačali su izraelsku vojnu doktrinu (samopoimanje) da zemlja nikada više ne smije ostati bez odbrane. Sredinom januara, komandant izraelske vojske Herzi Halevi prisustvovao je vježbi rezervista na sjeveru Izraela. "Ne znam kada će izbiti rat na sjeveru, ali mogu reći da je vjerovatnoća da će izbiti u narednih nekoliko mjeseci mnogo veća nego u prošlosti", rekao je Halevi.

Ariel Frisch je jedan od procijenjenih 2.000 stanovnika, koji su ostali u Kirjat Šmoni. Njegova porodica je napustila grad. „Stanovnici našeg grada su raštrkani po cijeloj zemlji", kaže Frisch. Većina njih boravi u hotelima, drugi su sada iznajmili apartmane. Djeca školskog uzrasta moraju biti smještena u druge škole, ljudi koji imaju biznise se bore za egzistenciju, a mnoge njive u okolini su napuštene." Posljednji veliki rat između Izraela i Libana 2006. godine trajao je šest sedmica. "Ali ovaj rat, koji je počeo  Hamasovom invazijom na jug Izraela, uplašio je sve jer smo shvatili da bi se prijetnje Hezbolaha mogle ostvariti", kaže Frisch.

Hezbolah opasniji od Hamasa

Frisch pod tim misli na planove prema kojima bi Hezbolahova elitna Radwan jedinica mogla osvojiti sjever Galileje. Izraelska vojska je 2018. otkrila tunele iskopane duboko u planinskom području, koji se protežu od juga Libana do izraelske teritorije.

"Većini ljudi je to zvučalo kao fantazija Hezbolaha. Govorili su kako to ne može biti istina, to se ne može dogoditi. Imamo IDF (Izraelske odbrambene snage, prim. urednika). Jaki smo. Do toga nikada neće doći", kaže Frisch. "Ali, nakon svega što se dogodilo 7. oktobra od strane Hamasa, koji se nije smatra jakim i koji nije tako iskoordinisan, shvatili smo da smo u velikoj opasnosti."

Neizvjesnost je velika - i mnogi shvataju da skori povratak kući ne dolazi u obzir sve dok se situacija ne promijeni. "Sve dok je Hezbolah na samoj granici,  malo je vjerovatno da će se civilno stanovništvo vratiti”, potvrđuje oficir IDF-a, koji je želio ostati anoniman. Najmanje devet vojnika i šest izraelskih civila ubijeno je u prekograničnim borbama. Prema riječima oficira IDF-a, Hezbolah trenutno koristi samo oko "jedan posto svojih vojnih sposobnosti". Izraelska vojska procjenjuje da paravojne jedinice Hezbolaha, koje podržava Iran, raspolažu sa oko 150.000 precizno navođenih raketa, usmjerenih na Izrael. 

Kada u svojoj kući niste više sigurni

Meital Fershtman Yogev je među desetinama hiljada Izraelki i Izraelaca, koji se još uvijek ne mogu vratiti kući. Već tri mjeseca je mala dvokrevetna soba s balkonom u hotelskom kompleksu na Galilejskom moru postala njen privremeni dom. Umjesto turista, koji blage zimske dane rado provode na moru, ovdje su smještene stotine stanovnika raznih kibuca iz pograničnog područja sa Libanom.

Među njima je i četveročlana porodica, koja je do 7. oktobra živjela u Yiftachu, kibucu od 400 ljudi u pograničnoj oblasti s Libanom. "Dom bi trebao biti najsigurnije mjesto na svijetu, i odjednom shvatim da on to više nije. Kada sam živjela blizu granice, osjećala sam se sigurno. Kada sam išla na džogiranje pri pogledu na Liban prošla bi mi kroz glavu pomisao o opasnosti, ali bi nestala kao oblak na nebu", kaže ona. Dan nakon napada Hamasa na jug Izraela, porodica je napustila kibuc i otišla kod prijatelja koji su živjeli malo dalje – na samo nekoliko dana.

Nakon naredbe za evakuaciju, preselili su se u hotel sa ostalim stanovnicima kibuca, kako bi ostali zajedno kao zajednica.

Rješavanje sukoba diplomatskim putem?

Svi znaju da nema lakog odgovora na pitanje, šta će biti dalje. Trenutno se diplomatiji daje još jedna šansa. Izrael insistira da se Hezbolah povinuje Rezoluciji 1701, koju je usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nakon rata u Libanu u ljeto 2006. godine i da se povuče u područje sjeverno od rijeke Litani. Međutim, takav korak ne bi eliminisao sve brige evakuisanih iz kibuca Yiftach.

"Kako sklopiti sporazum sa teroristima? To je suludo. Kako biti siguran da nam se za četiri godine to neće ponovo dogoditi? Ovo je rat, u kojem se radi o našoj egzistenciji u Izraelu unutar ovih granica", kaže Fershtman Yogev.

Prošle godine, ona je bila među hiljadama Izraelki I Izraelaca, koji su demonstrirali protiv kontroverznih reformi pravosuđa premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua). Zemlja je izgledala ujedinjena nakon 7. oktobra. A onda su se opet probudile podjele i sumnje da li vlada može riješiti krizu. Odmah na početku rata, partner ove Izraelke je mobilisan kao rezervista na jugu Izraela. Iako se u međuvremenu vratio i tek je dvije sedmice kod kuće, već je dobio novu naredbu za odlazak na front, ovaj put na sjever. "Sada sam ponovo uplašena. I ljuta", kaže Fershtman Yogev. "Ljuta sam na državu. Ljuta sam na političare. Ljuta sam. Kako smo došli u ovu situaciju? Kako je to moglo da nam se desi?"

Ovaj tekst je izvorno objavljen na  njemačkom jeziku.