Libanci strahuju od rata usred pokušaja smirivanja

Atmosfera u regiji duž granice između Libana i Izraela već je prilično bliska onome što rat znači. Bespilotni izraelski dronovi zuje nebom, milicija Hezbolaha, koja je podržana od strane Irana, razmjenjuje vatru s Izraelskim odbrambenim snagama (IDF), a većina civila napustila je regiju s obje strane granice.

"Bojim se da nas Hezbolah uvlači u rat u kojem mi, Libanci, nemamo nikakve veze, a Liban nije spreman za rat", kaže za DW 40-godišnji stanovnik Beiruta, koji je zamolio da se njegovo ime ne objavljuje iz straha od odmazde. "Sve u zemlji, uključujući bolnice i infrastrukturu, nije spremno."

U međuvremenu, mnogi Libanci su počeli skladištiti nepokvarljive namirnice i vodu - barem oni koji si to mogu priuštiti usred ekonomske krize i slobodnog pada valute. Nakon nekoliko sedmica ograničenih sukoba koji su počeli s napadima Hezbolaha na sjever Izraela 8. oktobra, dan nakon smrtonosnog napada terorističke organizacije Hamasa na Izrael s oko 1.200 mrtvih i 240 otetih osoba, situacija sada izgleda na rubu eskalacije.

Do sada je 188 Libanaca poginulo, uključujući 141 člana Hezbolaha, kao i zamjenika šefa Hamasa sa sjedištem u Bejrutu, Saleh Arouri, koji je ubijen od strane Izraela 2. januara. Prema navodima francuske novinske agencije AFP, poginulo je i 14 Izraelaca, uključujući devet izraelskih vojnika.

"Rekla bih da smo već do neke mjere u regionalnom sukobu", izjavila je za DW Kelly Petillo, stručnjakinja za Bliski istok pri Europskom vijeću za vanjske poslove.

Nastavak međunarodnih napora

U međuvremenu, međunarodni napori da se smiri situacija odvijaju se brzo. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock posjetili su ove sedmice privremenog premijera Libana Najiba Mikatija s nadom da će zaustaviti eskalaciju u širi Bliskoistočni rat.

U četvrtak je Amos Hochstein, posebni koordinator za globalnu infrastrukturu i energetsku sigurnost predsjednika SAD-a Joea Bidena, završio razgovore u Bejrutu s nadom u "diplomatsko rješenje koje će omogućiti libanskom narodu povratak svojim kućama na jugu Libana... kao i izraelskom narodu da se vrati svojim kućama na sjeveru", rekao je Hochstein novinarima u Bejrutu.

Hezbollahovo vojno krilo smatra se terorističkom grupom od strane nekoliko zemalja, uključujući SAD i Europsku uniju. Stoga predstavnici tih zemalja i blokova obično ne pregovaraju izravno s Hezbolahom.

Vlada Libana: Samo ograničen utjecaj

Od 8. oktobra, privremeni premijer Libana, Najib Mikati, više puta je izjavljivao da želi spriječiti Liban da upadne u rat. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno da smanji rizik od rata.

"Ono što libanska vlada radi ili ne radi zapravo ovdje nije presudno", rekao je za DW Heiko Wimmen, direktor projekta za Liban u nevladinoj organizaciji za prevenciju sukoba International Crisis Group. "Onaj koji odlučuje o toku sukoba je Hezbollah."

Wimmen vidi da je libansko stanovništvo i libanska vlada u najboljem slučaju "posmatrač". "Hezbolah slijedi vlastite strateške interese koji se ne moraju nužno podudarati s interesima Libana", dodao je Wimmen, ističući da "Hezbolah čini dio regionalne koalicije [poznate i kao Osovina otpora] s Iranom i drugim akterima, koji imaju mnogo veće političke ciljeve od obrane Libana ili očuvanja njegove stabilnosti."

Osovina otpora, regionalna alijansa koju predvodi Iran, a koja uključuje i Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i različite iračke paravojne frakcije, smatra Sjedinjene Američke Države i Izrael neprijateljima.

Međutim, David Daoud, viši istraživač u "Foundation for Defense of Democracies” sa sjedištem u Washingtonu, kaže da Hezbolah nije potpuno odvojen od situacije u Libanu. Političko krilo Hezbolaha prisutno je u libanskom parlamentu, upravlja lokalnim bolnicama i drugim objektima koji koriste njegovi pristaše.

"Ovaj napad [na zamjenika Hamasa Saleha Arourija] stavit će Hezbolah između obaveza prema Osovini otpora i potrebe da se snađe u libanskoj političkoj i društvenoj dinamici; u kojoj također u potpunosti sudjeluje", navodi Daoud.

"Hezbollah je izuzetno svjestan važnosti podrške stanovništva za svoju dugovječnost i otpornost te rizika od nepotrebnog kompromitiranja te podrške, uključujući i među svojim pristašama, ako bi se upustio u neku vojnu avanturu bilo koje veličine protiv Izraela", zaključio je Daoud.

Kelly Petillo iz Evropskog vijeća za vanjske poslove ističe da su Hezbolah i Iran dosad prilagođavali svoje odgovore na ubistvo vođe Hamasa u Bejrutu, uprkos sve oštrijoj retorici i trenutnoj eskalaciji.

"No ovo je vrlo osjetljiva igra i postoji visok potencijal za grešku koja bi mogla narušiti tu ravnotežu, ako je možemo tako nazvati", rekla je Petillo.

Nedostatak povjerenja u oružane snage

Preokrenuta ravnoteža približava se najgorim strahovima libanskog stanovništva koje malo vjeruje u sposobnosti vojske. "Treba nam neko ko nas može zaštiti", kaže za DW 42-godišnja žena iz Beiruta koja je također zamolila da se ne objavi njezino ime.

Prema njenom mišljenju, Hezbolah bi bio najbolji za tu ulogu, jer su libanske oružane snage ograničene brojem, a njihova oprema je stara u odnosu na arsenal Hezbolaha koji finansira Iran.

Međutim, trenutno Petillo polaže nade u "činjenicu da Iran i Hezbolah suštinski nisu voljni ući u potpuni rat". Istovremeno, ipak je uvjerena da "s iranskom podrškom Hezbolah i Hamas pripremaju neki odgovor na najnovije događaje jer su pod pritiskom da pokažu da su spremni odgovoriti". "Nismo sigurni što bi to moglo biti ili kada će se dogoditi, ali mislim da možemo biti sigurni da dolazi", ističe Petillo.