Koliko nam je vrijedna Ukrajina?

Ukrajina treba pomoć Zapada. Financijski je ta zemlja na rubu sloma. Privreda propada. Primirje na istoku zemlje je krhko. Istina, tamo se trenutno ne vode žestoke borbe, ali opasnost da rat ponovo eskalira je itekako velika. Ukrajinci s pravom strahuju da bi sljedeći cilj separatista mogao biti strateški važan lučki grad Mariupolj na Azovskom moru. To bi bio korak prema stvaranju kopnene veze s Krimom.

Osjetljivo vojno stanje u Ukrajini i ekonomska kriza bile su glavne teme razgovora ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka u Berlinu. Savezna kancelarka Angela Merkel i predsjednik Joachim Gauck primili su ga raširenih ruku. U Berlinu znaju kako je teško stanje u Ukrajini. Kako bi se Ukrajina ekonomski stabilizirala, Međunarodni monetarni fond je prošle sedmice prihvatio divovski program pomoći. Skupa s obećanjima drugih kreditora u Ukrajinu će u iduće četiri godine biti upućeno 40 milijarda dolara, prije svega u obliku pomoći u kreditima.

Složnost oko pitanja Krima

Kao gospodarski najjača članica EU-a Njemačka će Ukrajini pomoći i bilateralno. Osim toga, Njemačka, koja trenutno predsjeda skupinom G7, koordinira dio međunarodne pomoći. U ministarstvu financija u Berlinu stručnjaci već sedmicama preispituju kolike su potrebe Ukrajine. Već zbog izuzetno velikih troškova rata na istoku zemlje budžet u Kijevu u sebi nosi rizik u milijardama.

Pozivajući Porošenka Njemačka je pokazala također da nije zaboravila rusku aneksiju Krima. Prije točno godinu dana je u spornom izjašnjavanju građana uz vojnu pomoć iz Rusije provedeno odvajanje ovog poluotoka na Crnom moru od Ukrajine. Merkel i Gauck su Porošenku dali do znanja da ruski postupak nikad neće biti priznat. Jer, to je bio udarac Kremlja na jednu neovisnu državu koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Ali, ni Porošenko ni njemačka vlada zasad nemaju plana kako bi Krim u bliskoj budućnosti ponovo mogao postati ukrajinski.

Berlin neće slati oružje

Nejasno je također hoće li se održati primirje za istok Ukrajine, sklopljeno prije nešto više od četiri sedmice u Minsku. Ponašanje Moskve i separatista ostaje nepredvidivo. Još uvijek promatrači OSCE-a nemaju slobodan pristup spornim područjima. Još uvijek je misija OSCE-a premalena da bi nadzirala 400 kilometara dugu liniju sukoba. Broj promatrača bi zato trebao biti povećan, ali to će zacijelo trajati još mjesecima. I još uvijek je za promatrače premalo tehnike na terenu. Nedostaju prije svega bespilotne letjelice koje bi mogle učinkovito nadzirati kretanje trupa. Ali, Rusija blokira donošenje odgovarajuće odluke OSCE-a i time pokazuje kako je malo zainteresirana za pridržavanje primirja.

U Kijevu računaju s novom velikom ofanzivom separatista. Porošenko zato zahtijeva da se Ukrajini pošalje oružje. Ali, njemačka savezna vlada, kao i brojne druge evropske zemlje, tome se protive. Ona strahuje da bi time sukob mogao još jače eskalirati. No, Ukrajini je potrebno moderno oružje, kao i bespilotne izviđačke letjelice. U slučaju novog napada separatista, koje Rusija izvrsno oprema oružjem, ukrajinska vojska im se ne bi imala čime suprotstaviti.

Spašavanje može biti skupo

Ekonomski a prije svega financijski Porošenko ima potrebnu potporu Berlina. Ali, zato on mora konačno pokrenuti već davno obećane reforme. Pored neovisnosti sudstva u to spada i borba protiv korupcije i vladavina odnosno prevlast oligarha na ekonomskom planu. Oni su, pored rata, glavna prepreka stabilizaciji privrede. Još uvijek novac ukrajinskih bogataša odlazi u inozemstvo. Porošenko još nije poduzeo mjere protiv toga, možda zato što i on sam, kao vlasnik preduzeća, pripada krugu oligarha.

Zapad zna da spašavanje Ukrajine može skupo koštati. Koliko će on biti spreman platiti, tek će se pokazati. Slom Ukrajine trebao bi biti spriječen. Ali, u vreću bez dna nitko ne želi stalno investirati. Na kraju krajeva, jasno je da stabilizacija zemlje može uspjeti samo ako se rat okonča.