Koliko bi Njemačku koštale sankcije protiv Rusije?

Njemačka i Rusija su u ekonomskom smislu tijesno međusobno povezane. 20 milijardi eura su njemačka preduzeća investirala u Rusiju. Bilateralni trgovinski obim iznosi više od 76 milijardi eura: Izvoz u visini od 36 milijardi, a uvoz u visini od 40,4 milijarde eura. I dok Rusija u Njemačku izvozi uglavnom energiju i sirovine, Njemačka u Rusiju izvozi visoko kvalitetnu robu široke potrošnje, mašine i opremu, motorna vozila, električne proizvode i sredstva za saobraćaj.

6.200 njemačkih preduzeća posluje sa Rusijom. Mnoga od njih ovih dana traže savjet u Saveznom udruženju za trgovinu na veliko, vanjsku trgovinu i usluge (BGA). Telefonske veze su usijane, izvještava predsjednik BGA Anton Boerner: "Već danas se osjeti nesigurnost: Sve je više zabrinutih pitanja od strane poslodavaca o tome kako će biti postavljeni okvirni uvjeti za poslovanje sa Rusijom, može li se računati sa sankcijama i da li su postojeće isplate u opasnosti."

Prije svih kod preduzeća koja proizvode u pogonima smještenim u Rusiji zvone zvona za uzbunu. Ruska Duma pri tome raspravlja o zakonu kojim bi se omogućila eksproprijacija inozemnih preduzeća. "Stupi li na snagu taj zakon, onda će to biti težak udarac za zapadnu ekonomiju", smatra Boerner.

"Država ima monopol na upotrebu nasilja. Šta dakle trebam raditi ako bude usvojen zakon i onda dođe neko ko konfiskuje moje preduzeće? Šta mogu raditi protiv toga? Ništa, otići kući."

No tako daleko ne bi smjelo otići, smatra Anton Boerner.

"Mi snažno upozoravamo da treba doći do deeskalacije. Mi trgovci smo uvijek za to da se drži otvorenim jedan kanal za razgovor. Bolje je razgovarati nego nekoga pritisnuti uza zid. EU mora uključiti Rusiju i Putina u svoje procese odlučivanja. To znači pružiti Putinu najviše moguće razumijevanje za njegovu situaciju, ali istodobno pokazati da će jednostrane promjene važećih međunarodnih ugovora i granica odvesti njegovu zemlju na margine. Njemačka vlada ima najbolje preduvjete da posreduje."

Sankcije bi sve samo pogoršale

S obzirom na dosadašnje postupke ruskog predsjednika uopće se ne može računati sa tim, da bi oštrije sankcije dovele do toga da Vladimir Putin, napravi zaokret, kaže Boerner. On stoga polazi od toga da bi se u tom slučaju frontovi samo još više zaoštrili. Mišljenje je to koje zastupaju i ruski poslovni partneri njemačkih izvoznika.

Postoji desetine hiljada njemačko-ruskih kontakata u svakodnevnom poslovnom životu i tamo je prijetnja pogoršanju ekonomskih veza tema broj jedan, kaže Boerner. Ruski trgovinski partneri su također alarmirani kao i njemački. "Mi imamo zajedničke interese. Želimo na jednom povjerljivom nivou praviti isplative poslove. Dakle pitamo naše ruske poslovne partnere koje mogućnosti oni imaju da utiču na rusku politiku kako bi potpuno mirno i pristojno stavili do znanja da će naime Rusija na koncu pretrpjeti veću štetu nego Zapad. Mi smo u to sasvim sigurni."

Rusija bi teže prošla

Rusija je ekonomski mnogo ovisnija od Europske unije nego obrnuto, kaže Boerner. Ruski izvoz energenata predstavlja više od polovine ruskih državnih prihoda i oko četvrtine brutonacionalnog dohotka. Više od 80 posto izvoza odlazi na Zapad. Ukoliko bi dakle EU obustavila uvoz prirodnog gasa iz Rusije, onda bi ruski državni budžet pretrpio ogroman udarac. Prihodi u visini od 100 miliona dolara po danu bili bi odjednom prekinuti. Nasuprot tome Njemačka bi s obzirom na to da raspolaže rezervama gasa za pola godine imala dovoljno vremena da potraži drugog liferanta.

"Ja ne računam sa tim da ćemo svjedočiti jakom dugotrajnom skoku cijena, ipak to bi dodatno opteretilo svjetsku konjukturu koja se trenutno oporavlja. Pogubnije bi bilo u slučaju uvođenja embarga na rusku naftu i gas širom svijeta. Smatram ipak da je isključeno da bi zemlje poput Indije i Kine u tome učestvovale", kaže Boerner.

Autori: Sabine Kinkartz / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić