Koji su razlozi njemačkog debakla u Afganistanu?

"To je katastrofa koja jedva da privlači pozornost medija", rekao je Ralf Stegner u junu/lipnju tijekom rasprave u njemačkom parlamentu Bundestagu o situaciji u Afganistanu. Ovaj socijaldemokrat je govorio o humanitarnoj krizi u toj zemlji, ali je većinu svog govora posvetio kaotičnom kraju misije njemačke vojske Bundeswehra u avgustu/kolovozu 2021. Taj debakl sada treba ispitati parlamentarni istražni odbor koji vodi Stegner.

Središnje je pitanje Stegner ovako formulirao: "Kako je došlo do pogrešne procjene situacije, munjevitog preuzimanja vlasti od strane talibana i ishitrenog povlačenja iz Afganistana?" Očito je Savezna obavještajna služba (BND), koja je nadležna za inozemstvo, krivo procijenila situaciju. BND nije imao pojma da bi radikalni islamisti u nekoliko dana mogli uspjeti rastjerati regularne afganistanske trupe i s njima vladu.

Upitna je cijela misija u Afganistanu

Stegner smatra da je razumno promotriti samo posljednje dvije godine angažmana na Hindukušu koji je započeo 2001. godine. Svatko tko poziva na istragu cijele misije u Afganistanu ne prepoznaje "da je puno toga pošlo po zlu u 20 godina, ali takvo razdoblje nikako ne bi moglo obraditi istražno povjerenstvo". Time bi se trebala baviti posebna istražna komisija koja je stvorena. 

Thorsten Gromes iz Leibniz instituta Hessenske zaklade za istraživanje mira i sukoba (PRIF) ima sličan stav. Ovaj politolog naglašava da je afganistanska misija u Njemačkoj podržana od strane različitih vladajućih koalicija, "pa sve na neki način snose određenu odgovornost".

U Afganistanu je poginulo 59 vojnika Bundeswehra

Za oporbenu Ljevicu, koja se trenutno nalazi pod pritiskom zbog prevelikog razumijevanja za Putina u vezi s ratom u Ukrajini, je rasprava o Afganistanu prilika da ustvrdi: "Uvijek smo bili u pravu." To naglašava i vanjskopolitička stručnjakinja ljevice Sevim Dağdelen kada u Bundestagu govori o Afganistanu. Kaotično povlačenje nije bila osnovna pogreška, "to je bilo 20 godina rata". Ljevica je, naglašava Dağdelen, od početka bila protiv toga.

Ona ukazuje na oko 200.000 mrtvih, uključujući 59 vojnika Bundeswehra "koji su izgubili živote u ovoj besmislenoj avanturi".

Kada se inozemni angažmani doživljavaju kao okupacija?

Šef istražnog odbora Ralf Stegner, pak, želi znati "može li i pod kojim uvjetima biti legitiman cilj stranih misija da žele promijeniti društvo na način kako mi mislimo da bi ono trebalo biti, odnosno težiti promjeni režima".

Jan Koehler, politolog, koji radi u Londonu i Osnabrücku i koji Afganistan jako dobro poznaje kroz brojna putovanja od 2003. godine, u razgovoru za DW se pita: "Kada se vojna intervencija doživljava kao okupacija?" Važno je ustanoviti hoće li, iz lokalne perspektive gledano, strana vojna prisutnost tijekom tako dugog vremenskog razdoblja poboljšati ili pogoršati sigurnosnu situaciju.

Vojni, civilni i diplomatski angažman

Koehler ne smatra da se radi o potpunom debaklu, ali smatra da se ne može reći da se nakon 20 godina vojnog, civilnog i diplomatskog angažmana mnogo toga promijenilo na bolje. Istina je negdje između.

On smatra da bi pametno bilo pogledati pojedinačne faze razvoja: jesu li one proizašle iz same zemlje ili, primjerice, zbog lojalnosti prema Amerikancima?

Propuštena prilika za uključivanje talibana

Na početku međunarodne vojne intervencije, 2001., se na međunarodnoj konferencija na Petersbergu kod Bonna tražilo mirno rješenje za Afganistan. I - kao što se dramatično pokazalo 20 godina kasnije – ono nije pronađeno. 

Na Petersbergu su talibani izostavljeni, kaže Koehler. Umjesto toga, traženi su drugi akteri "za koje se vjerovalo da imaju stvarnu moć". Gledajući unatrag, on smatra da je to bila pogreška. U prve tri godine nakon vojne intervencije propuštena je prilika da se „talibani uključe iz situacije političke slabosti“. Nakon toga su vratili snagu.

Donald Trump je oslabio afganistansku vladu

Prema Koehlerovom uvjerenju, drugačiji kraj međunarodne misije u Afganistanu bio je moguć, unatoč svim pogreškama. “Fatalan” je bio sporazum koji je tadašnji američki predsjednik Donald Trump sklopio s talibanima 2020. – mimo afganistanske vlade – o povlačenju američkih trupa. On je time "značajno oslabio" vladu Ashrafa Ghanija. 

Nakon toga mirovni proces između vlade i talibana više nije bio moguć. "Iznenadni raspad vlade i Ghanijev bijeg uništili su posljednju priliku za uredno preuzimanje vlasti koje su željele umjerenije snage među talibanima", smatra Koehler.

Uloga Njemačke

Politolog Thorsten Gromes smatra da bi i parlamentarni istražni odbor i posebna istražna komisija trebali voditi "otvorenu" raspravu, bez unaprijed definiranih stavova i zaključaka. Potrebno je iz grešaka izvući pouke za budućnosti. To znači da ne treba gledati na ulogu Njemačke izolirano, izvan međunarodnih okvira.

Politička rasprava često ide iz jedne krajnosti u drugu. S jedne se strane Afganistan opisuje kao "apsolutno izolirani slučaj" iz kojeg se ne može puno naučiti, a s druge se strane tvrdi da je "Afganistan posvuda i da je primjer za sve strane misije". Oba stava su pogrešna.

Između demokracije i promjene režima

Thorsten Gromes smatra da je kontekst važan: radi li se o operacijama nakon građanskih ratova ili tijekom sukoba koji još uvijek traju? Važno je i biti na čistu s time "je li to povezano s namjerom da se mijenja režim ili ne?"

Hoće li afganistanski istražni odbor i istražna komisija opravdati nade koje se u njih polažu vidjet će se najkasnije do 2025. godine. Tada završava mandat sadašnje vlade i oba tijela moraju podnijeti svoja konačna izvješća. Rasprave će započeti nakon završetka parlamentarne ljetne stanke u Njemačkoj u rujnu. Sastanci će načelno biti otvoreni za javnost.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu