Ko sve profitira od rastućih cijena goriva?

Njemačka kao zemlja automobila nikada nije vidjela takve brojke: 2,13 eura za litar benzina. On su još nadrealnije kada je riječ o dizelu, koji je, uprkos državnim subvencijama, po prvi put u istoriji skuplji od benzina i košta 2,21 eura.

Visoke cijene goriva u Njemačkoj trenutno su najglasniji odjek rata u Ukrajini. „Postoji, naravno, značajna neizvjesnost kada su u pitanju količine nafte koja bi mogla biti dostupna u narednih nekoliko dana ili sedmica“, kaže Jens Boysen-Hogrefe iz Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju, „a to znači da se dobavljači snabdijevaju po visokim cijenama". Rezultat toga je i rast cijena goriva. No, izgleda da tu nešto nije kako treba.

Neposredno prije početka ruske invazije cijena sirove nafte tipa „brent" iznosila je 85 eura po barelu, a nakon nešto više od jedne sedmice dostigla je maksimum od 118 eura. Danas, međutim, barel košta gotovo isto kao i prije rata u Ukrajini: 90 eura. Kada se to preračuna po litru, razlika u cijeni u odnosu na predratni period trenutno iznosi tri centa. A šta je sa cijenama goriva? One i dalje izazivaju uzbuđenje na benzinskim pumpama sa 2,21 eura za litar dizela. To je 55 euro-centi više nego prije tri sedmice. Kako dolazi do toga? I ko priskrbljuje tu razliku?

Kako se formira cijena goriva?

Novac koji vozači plaćaju za točenje goriva između sebe dijeli više dobitnika: naftne kompanije, rafinerije, dobavljači, benzinske pumpe i država. Stvarni troškovi nabavke proizvoda čine više od polovine cijene. U njih se ubrajaju nabavna cijena sirove nafte kao i troškovi transporta, dalja prerada, skladištenje, administracija i distribucija. Pored toga, tu su i porezi na CO2 kompanija za proizvodnju mineralnih ulja i njihov profit.

I država također uzima dobar dio novca od točenja goriva: udio poreza je oko 39 posto računa za dizel i 48 posto za benzin. Ali, malo je vjerovatno da će država dodatno profitirati od visokih cijena goriva.

Jer stopa poreza na energiju je fiksna i ne zavisi od cijene. Za dizel je 47,04, a za benzin 65,45 euro-centi po litru. Iako se porez na dodanu vijednost (PDV) obračunava u procentima, velika je vjerovatnoća da će novac koji se ostavlja na benzinskoj pumpi nedostajati negdje drugdje, kaže Boysen-Hogrefe. "Možda će se neki suzdržati od odlaska u restoran, što u konačnici znači da vlasnici restorana neće plaćati porez na dohodak ili dodanu vrijednost."

Ni zakupci benzinskih pumpi, čini se, neće profitirati od visokih cijena goriva. „Marže su tu relativno male“, kaže Boysen-Hogrefe. Osim toga, vjerovatno će se smanjiti prodana količina jer će doći do pojave određenog broja kupaca koji sebi više neće moći priuštiti uobičajenu dodatnu kupovinu nekog slatkiša, smatra Boysen-Hogrefe i dodaje: "U tom smislu, visoke cijene goriva zapravo nisu dobra vijest za benzinske pumpe".

Geopolitička neizvjesnost podiže cijenu

Njemačka uvozi skoro svu potrebnu sirovu naftu i 41 posto gotovog dizela. Hoće li i Rusija kao država-agresor od toga imati koristi? „Za visoke cijene trebamo se, naravno, zahvaliti gospodinu Putinu", kaže energetski ekonomista Manuel Frondel sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI Leibniz. No, od toga će, smatra on, Rusija vjerovatno imati manje koristi. „Sa Rusijom su potpisani dugoročni ugovori, prema kojima se sve isporuke plaćaju po cijenama utvrđenim u tim ugovorima“, kaže Frondel.

Dakle, rafinerije će, po svemu sudeći, imati najviše koristi od ogromne razlike između cijene sirove nafte i goriva. Da su one uzrok previsokih cijena benzina i dizela, smatra i njemački ekonomista Justus Haucap. "Ne bih htio ad hoc reći može li se već poći od toga da rafinerije zloupotrebljavaju tržišnu moć", napisao je on u objavi na Twitteru. To se, kako je pojasnio, ne može isključiti, ali postoje i drugi mogući razlozi. Moguće je, smatra on, da rafinerije očekuju skori prekid uvoza nafte i dizela iz Rusije.

Alexander von Gersdorff, glasnogovornik Udruženja za trgovinu gorivom i energijom, objašnjava odvajanje do sada povezanih cijena goriva od cijena sirove nafte nedostatkom proizvoda od mineralnog ulja: „Kompanije koje se bave mineralnim uljima (...) postepeno smanjuju uvoz nafte i dizela iz Rusije - samoinicijativno, bez sankcija", napisao je on u odgovoru na pitanje DW-a. Trećina njemačkog uvoza dizela dolazi iz Rusije.

"Zbog geopolitičke neizvjesnosti cijene proizvoda su tako naglo porasle i ostale su visoke, iako je cijena nafte tipa brent iz Sjevernog mora ponovo pala", kaže von Gersdorf. Justus Haucap špekuliše: "Rafinerije bi već sada u tom slučaju mogle smanjiti ponudu (kroz povećanje cijena) i napuniti svoja skladišta ako dođe do embarga."

Dakle, da li rafinerije zloupotrebljavaju svoju moć? Njemački savezni ured za kartel to sada ispituje po nalogu saveznog ministra za privredu. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu