Ko još sluša Angelu Merkel?

Angela Merkel želi pooštriti mjere u borbi protiv korone u Njemačkoj, koje su prije dvije sedmice ublažene. U prijedlogu vlade govori se o ponovnom produženju lockdowna do 18. aprila. Predlaže se i noćni policijski sat.

Njemačka kancelarka je zagovornica oštrih ograničenja. Kada je početkom februara postalo jasno da će se mutacija britanskog virusa proširiti i u Njemačkoj, kancelarka je na konsultacijama s pokrajinskim premijerima postigla dogovor da vrijednost incidencije koja dovodi do oštrih mjera lockdowna, bude spuštena na 35 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Reakcija javnosti bila je toliko žestoka da je neke premijere navela na promjenu razmišljanja. "Ne možete uvijek izmišljati nove granične vrijednosti kako biste spriječili da život ponovo krene", rekao je Armin Laschet, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, suprotstavljajući se odluci koju je prethodno podržao.

Merkel gubi vodeću ulogu

Laschet nije bilo koji premijer. On je novi predsjednik CDU-a i mogući kandidat ove partije za kancelara. Da bi ostvario ovaj cilj, on se mora  profilirati, pogotovo u odnosu na bavarskog premijera i predsjedavajućeg CSU-a Markusa Södera, koji također ima političke pretenzije za kancelara.

Poput Merkel, Söder je zagovornik tvrde linije. Kada Laschet kaže: "Popularno je sve zabraniti, biti strog i ponašati se prema građanima kao prema maloljetnoj djeci", onda on ne ne aludira samo na kancelarku, već i na svog bavarskog konkurenta Södera.

Angela Merkel u ovom sporu igra samo sporednu ulogu. Više se neće kandidirati za izbore za Bundestag u septembru, što znači da njen politički uticaj opada. Umjesto Merkel, fokus je sada na Laschetu i Söderu. Na ono što oni misle, planiraju i odlučuju, uprte su ne samo oči političara CDU-a i CSU-a, već i ostatka Njemačke. Merkel je prošlost, jedan od njih dvojice je budućnost.

Ko se uspješnije bori protiv pandemije?

Ko će prevladati u utrci za kandidaturu za kancelara, uveliko zavisi od toga ko se uspješnije bori protiv pandemije. U ovom slučaju, uspjeh se mjeri i političkim uticajem na ukupnu strategiju u borbi protiv korone. Ali postoje li ona uopšte?

Šesnaest premijera prvenstveno ima na umu vlastite interese, a ne Njemačku u cjelini. Pomaže im što savezna vlada nema ovlasti izdavati upute pokrajinama kada je u pitanju zaštita od infekcije. Angela Merkel može samo davati preporuke, ali ne i odrediti.

Uz to,savezna vlada teško da je imala uspjeha u borbi protiv pandemije. Sve se odvijalo presporo, premalo ili prekasno, bilo da je riječ o maskama, covid-aplikacijama ili kampanji cijepljenja. Postoje članovi Bundestaga vladajućih stranaka CDU i CSU, koji su pravili biznis s nabavkom maski i na tome se čak obogatili.

Rasprodane avionske karte za Majorku

2021. je super izborna godina u Njemačkoj. Svaki političar pred izbore više ne sluša samo virusologe i epidemiologe, već pažljivo prati kako glasači procjenjuju situaciju.

No, građani su više nego umorni od pandemije. Oni žele svoj stari život, svoja prava i slobode. Čeznu za suncem, toplotom, društvenim životom bezbrižnošću i lakoćom postojanja. Koliko je velika ta čežnja, pokazuje primjer Majorke. Nakon što je ovo omiljeno ostrvo Nijemaca uklonjeno sa liste visokorizičnih područja, svi dostupni letovi rezervirani su u rekordno kratkom roku - bez obzira na cijenu.

Ko dobrovoljno povlači hitnu kočnicu?

Poziv na ublažavanje mjera bitno je odredio posljednje konsultacije kancelarke i pokrajinskih premijera 3. marta. Rezultat je bila zajednička strategija otvaranja u pet koraka, kombinovana s „hitnom korona-kočnicom", koja ne bi trebala stupiti na snagu u slučaju incidencije od 35 ili 50, već od 100 zaraženih na 100.000 stanovnika. Tada se, prema odluci, mora povući svako ublažavanje mjera. Odluka se temelji na incidenciji na pokrajinskom i regionalnom nivou.

Ni nakon ovog sastanka nije moglo biti govora o jedinstvu. Tako se nedugo potom javio premijer Brandenburga i rekao da će uzde biti ponovno stegnute samo u slučaju incidencije od 200 zaraženih. Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Laschet relativizirao je „hitnu kočnicu" rekavši da to" neće biti automatizam" i da će se morati tačno vidjeti "zašto u takvom  slučaju incidencija izmiče kontroli". Dodao je i da odgovor na to može biti različit od okruga do okruga.

Institut Robert Koch trenutno upozorava da bi na Uskrs moglo biti više zaraza nego za Božić. Ipak, šefovi vlada u pokrajinama Mecklenburg-Vorpommern i Sachsen-Anhalt pozivaju na to da se ljudima omogući  odmor i iznajmljivanje apartmana ili kuća kako bi proslavili Uskršnje praznike. I premijer Rheinland-Pfalza je za to da se ljudima omogući da odu na izlet kao i da se otvore restorani sa baštama.

Treći talas se kotrlja

Uprkos zahtjeva za produženjem lockdowna do aprila, premijerima je važno da omoguće stanovnicima svoje savezne zemlje da provedu kakav-takav uskršnji odmor: bez kontakata sa drugima, u kamp-prilolicama ili iznajmljenim apartmenima odnosno kućama. Za to  su premijeri pokrajina u kojima turizam igra važnu ulogu. Drugi  opet plediraju da butici, robne kuće i druge prodavnice, koje su tek otvorene, ne budu zatvorene.

Kancelarka podršku dobija od Markusa Södera, koji od „fleksibilne odnosno labave želi napraviti čvrstu kočnicu“ odnosno mehanizam za uvođenje oštrih mjera za suzbijanje korone.  I premijer Tiringije (Thüringen) Bodo Ramelow , gdje je oincidencija zaraženih visoka, je za snažnije mjere kojima se koči otvaranje.

Kandidat SPD-a za kancelara i ministar finansija Olaf Scholz upozorava na opasnost putovanja tokom Uskrsa i navodi da bi to svima moglo pokvariti ljetnje odmore. Premijeri se slažu u jednom: svi koji se vrate sa odmora moraće pored testa i u karanten, bez obzira kakva je incidencija u zemljama iz kojih se vraćaju.

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.