Ko je u BiH nadležan za koronu?
14. mart 2020Kada su prvi slučajevi zaraze korona virusom evidentirani u BiH, zdravstvene ustanove reagirale su u skladu sa svojim mogućnostima, ali bez preciznih uputa sa državnog nivoa vlasti. „Zasluga" je to složene državne strukture, bazirane na principima Daytonskog sporazuma prema kojima su za zdravstvo nadležni niži nivoi vlasti, odnosno entiteti, kantoni i Distrikt Brčko.
Entiteti su i reagirali sa pojavom korona virusa u BiH. Preporuke i naredbe vlasti u Republici Srpskoj (RS), gdje su i zabilježeni prvi slučajevi zaraze, nisu dovedene u pitanje na nižim nivoima vlasti. To, međutim nije bio slučaj u Federaciji BiH (FBiH), jer su pojedini kantoni (Hercegovačkoneretvanski, Zapadnohercegovački) u početku ignorirali preporuke federalnog Kriznog štaba. Tako je, primjera radi, jedna od preventivnih mjera koje nisu istovremeno provedene u svim kantonima, bila obustava nastave u školskim ustanovama.
Državni organi nisu poduzimali konkretne mjere do petka (13.3.) kada je, nakon susreta sa entitetskim premijerima Fadilom Novalićem (FBiH) i Radovanom Viškovićem (RS) u Doboju, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao da će „svi građani BiH koji dolaze iz inostranstva od ponedjeljka (16.3.) ići u izolaciju od 14 dana".
Dogovoreno je i smanjenje broja graničnih prelaza na kojima će se, radi efikasnije kontrole, odvijati promet roba i građana. Sličnu mjeru Srbija provodi od četvrtka (12.3.), dok je Crna Gora u petak (13.3.) zatvorila Granični prelaz sa BiH „Šćepan Polje".
Tegeltija je najavio uspostavu dva štaba na nivou države, u okviru Ministarstva za civilne poslove. Jedan će se baviti zdravstvenim, a drugi privrednim aspektima krize oko korona virusa. No, sve su to planovi koje tek treba provesti u djelo i koje je, prema tvrdnjama kritičara, trebalo realizirati ranije.
"Mi kao da se utrkujemo sa komšijama u ponavljanju njihovih grešaka"
Doktor Bakir Nakaš nije zadovoljan načinom na koji je država BiH reagirala na izazove koje donosi korona virus, jer je do sada „sve prepušteno entitetima i Distriktu Brčko".
„Za razliku od države, entiteti i Disktikt Brčko su dali prave odgovore i preduzeli odgovarajuće mjere. Krizni štabovi djeluju svakodnevno u kontinuitetu. Međutim, i u njihovom djelovanju postoje nedostaci, a najvažniji je odsustvo koordinacije na svim nivoima. Nažalost, čini mi se da se u ovom slučaju entiteti žele ponašati kao države. Odvojeno propisuju mjere, izdaju naredbe i daju brojeve zaraženih i izolovanih na nivou entiteta tako da nigdje nisam našao zbirne podatke o broju oboljelih, testiranih, izolovanih u BiH. Bojim da će nas tako predstavljati i kod Svjetske zdravstvene organizacije", kaže Nakaš.
Nakaš upozorava i na „rascjepkanost" političkog ustrojstva BiH i sistema zdravstvene zaštite, posebno u FBiH.
„Rezultati takvih okvira za djelovanje su svakodnevno vidljivi. Jedne te iste propisane mjere kasne i po nekoliko dana što povoljno djeluje na širenje epidemije. Vrijednost svih mjera ogleda se u jedinstvu cjeline i jednakom početku, trajanju i završetku na svim nivoima. Dobar primjer je Kina, a loš Italija. Mi kao da se utrkujemo sa komšijama u ponavljanju njihovih grešaka. Ono što zabrinjava jeste da Krizni štabovi izdaju preporuke, umjesto naredbi koje bi imale precizirano vrijeme početka, trajanja i kraja tih mjera. Tek tada možemo biti sigurni da će iste polučiti pozitivne efekte", kaže Nakaš za Deutsche Welle.
Građani ne dijele ubjeđenja političara
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija tvrdi da je epidemija u BiH „pod kontrolom", ali građani koje smo anketirali ne dijele njegovo mišljenje.
Lj.Đ. iz Banjaluke kaže da je situacija „daleko od onoga kako je političari predstavljaju".
„Možemo se samo nadati da će nas nekim čudom zaobići tragedija, a da se političare pita, bojim se da bismo bili na vrhu ljestvice po smrtnosti. Ovo mi se više čini kao vježba za predizbornu kampanju vladajućih stranaka koje će to predstaviti kao da nas spašavaju čak i od korona virusa", kaže Lj.Đ.
„Ne bih rekao da je stanje pod kontrolom iako se želi takvim predstaviti", kaže A.K. iz Sarajeva. „Ljudi već panično prazne police u trgovinama, a vlasti ne čine mnogo na sprečavanju određene doze panike koja je prisutna među stanovništvom. Problematične su i različite odluke koje se donose na različitim nivoima vlasti. Ostaje nada da se virus neće proširiti na veći broj ljudi i samim tim izazvati više problema i izazova na koje nadležni, očito, neće znati adekvatno odgovoriti", kaže A.K.
Neodostatak respiratora
E.M. iz Tuzle podsjeća na to da mnogi iz BiH rade u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji koja je najviše pogođena korona virusom.
„Zato su nam potrebne bolje kontrole na granicama, ali i jačanje svijesti samih građana u BiH. I oni koji su u kućnoj izolaciji, a njih je oko 500, ne pridržavaju se pravila, nismo disciplinovani", kaže E.M. „Ne vjerujem da je situacija pod kontrolom. Nažalost, naša zemlja nema adekvatna sredstva ni dovoljno stručne ljude u borbi protiv ove pandemije. Svaki dan broj oboljelih raste. Kada se u Italiji, koja je u svakom pogledu razvijenija zemlja od naše, odigrava ovakav scenario zbog korona virusa, čemu mi da se nadamo?", pita J.B. iz Istočnog Sarajeva.
„Ono što mi je nejasno u ovoj situaciji, uz relativno brzo djelovanje u nekim segmentima, je nedostatak tih respiratora. Reći da je situacija pod kontrolom je malo diskutabilno, jer je ovo tako nepredvidivo. Čini se da nije osiguran ni adekvatan smještaj za sve one koji bi mogli oboljeti", kaže A.H. iz Konjica. Dž.D. iz Sanskog Mosta kaže „Ma kakva kontrola? Oni samo misle na stranačku kontrolu".
Izvući pouke o potrebi zajedničkog djelovanja
Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da su se niži nivoi vlasti, odnosno administrativne jedinice u BiH, „barem formalno" dobro organizirali kako bi smanjili rizik od napada korona virusa.
„To je za mene prilično neočekivano što su tako brzo reagovali. Vidjet ćemo koliko će to imati pozitivnog efekta. Teško je očekivati da će biti pružena dobra zaštita u smislu medicinske usluge i sredstava za zaštitu, jer slab je medicinski sistem i ukupan medicinski servis u BiH. Da, uočava se nedostatak administrativnih i političkih rascjepkanosti u BiH, ali ovo iskustvo može biti i 'korisno' za građane, jer bi vlasti konačno mogle shvatiti da moraju zajednički djelovati kad nastupi nevidljivi neprijatelj, jednak za sve", kaže Šijaković.
U BiH je do subote (14.3.) potvrđeno 18 slučajeva zaraze korona virusom, od toga 15 u RS-u i 3 u FBiH. Nadležni, u skladu sa svojim mogućnostima, poduzimaju mjere zaštite i zbrinjavanja oboljelih, a jedan od problema bi mogao biti nedostatak respiratora. Primjera radi, već naručeni respiratori za „Opću bolnicu prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo" su, prema saznanjima N1 televizije, proslijeđeni Italiji.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Evropa je sada središte pandemije korona virusa, s obzirom na to da je broj preminulih i zaraženih na Starom kontinentu veći nego u ostatku svijeta.