Klimatske promjene: panika ovladala zemljom
14. decembar 2019
"Želim da se uspaničite, da osjetite strah ... jer vaša kuća gori! " Riječi, koje je Greta Thunberg izgovorila početkom godine u Davosu, zasigurno će se naći na listi najvažnijih citata iz 2019. godine. Rijetko se može doživjeti da neko tako jezgrovito duh vremena pretoči u riječi. Čini se kao da su na hiljade mladih ljudi samo čekali pucanj za start, kako bi se konačno krenulo u ono što treba uraditi: ustati, izaći na ulicu i glasno dići svoj glas protiv ljudskim faktorom uzrokovanih klimatskih promjena.
Čini se da je u Njemačkoj, možda i više nego u ostalim evropskim zemljama, mlada švedska aktivistkinja podstakla konačno oslobađanje nagomilane dugogodišnje napetosti. Istinska lavina protesta i ogorčenja spustila se u dolinu, nadjačavajući sve što joj stane na put. Panika je odnedavno zavladala zemljom i gura politiku ispred sebe.
Glavna stvar da se "nešto radi"
Sve više njemačkih gradova proglasilo je takozvano 'klimatsko vanredno stanje'. Prije nekoliko dana čak se i Evropski parlament poveo za tim i proglasio 'klimatsko vanredno stanje' za čitavu EU. To nije imalo konkretne posljedice, time situacija sa klimom nije ništa bolja, Ali nije sve u tome: ovdje se radi o stvaranju straha i panike u društvu.
Najnoviji doprinos talasu panike: Prema navodima njemačke organizaciji za zaštitu okoliša Germanwatch, Njemačka je treća zemlja u svijetu po ugroženosti od ekstremnih vremenskih nepogoda. Iako, prema Germanwatchu, indeks ugroženosti ne daje zaključke o uticaju klimatskih promjena na pomenute vremenske neprilike a analiza ima i izvjesnih 'statističkih nejasnoća'. No, presudna je opomena: Rast temperature povećao je vjerovatnoću od ekstremnih vremenskih nepogoda u budućnosti . S malo riječi proširio se strah na sve strane.
S druge strane, strah obično nije dobar savjetodavac. Kad čovjek paniči, rijetko donosi dobre odluke, a da ne govorimo o društvu. U demokratiji, političke odluke trebaju se donositi na temelju racionalnih argumenata. Klima straha tome je dijametralno suprotna. Tada se argumenti koriste kao dobrodošli pomagači - kada to nekom tako odgovara.
Klima i vremenske prilike
Primjer: oni koji tokom velikih talasa hladnoće (Da, još uvijek ih ima!) pitaju šta je sa globalnim zagrijavanjem, morali bi da nauče da postoji razlika između klime i vremena. Ako, s druge strane, uslijede dva suha i vruća ljeta, onda se nesumnjivo tumače kao znakovi prikradajućih klimatskih promjena.
Još jedan primjer: Klimatski aktivisti se u svojim tvrdnjama da se klimatske promjene dešavaju svuda oko nas, oslanjaju na navodno nedvosmislene naučne dokaze. Ali kada ugledni klimatolog, poput Hansa von Storcha, kaže: "Sve se pomiješalo, u svemu se pretjeruje", tada se njegov naučni integritet odmah dovodi u pitanje.
Pretjerana očekivanja
To se, naravno odslikava i na političke stranke u Njemačkoj. Dok klimatski aktivisti doslovno tjeraju tradicionalne partije da nešto poduzmu, Zeleni doživljavaju nove rekorde u istraživanjima javnog mnijenja. Isprogramiran je novi sukob: Ako se jednog dana vrate na vlast, Zeleni i njihovi birači ustanovit će da probuđena velika očekivanja u stvarnom životu nisu ostvarljiva. A rezultat će biti: nova razočarenja, nova ljutnja i još veći strah.
Naravno da se može i treba raspravljati o klimatskoj politici. I naravno da klimatski aktivisti imaju dobre argumente. Ali klimatska politika mora biti onakva, kakva bi politika uvijek trebala biti: nadmetanje snagom boljeg argumenta. Klimatske promjene su previše važna tema da bi se prepustila samo klimatskim aktivistima. Njihove strahove treba shvatiti ozbiljno, kao i druge strahove drugih društvenih grupa. Ali, pustiti da prevladaju strahovi jedne jedine grupe - to nije dobra opcija.